DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. Ekonomska i pravna priroda Imovnih Općina u glavnom je poznata. U koliko bude potrebno, na ovo ću se zasebno osvrnuti. Krajiške Imovne Općine jesu naše najveće šumske privatnopravne seljačke zajednice, koje vežu i stotine sela, više općina kroz više kotareva u jedinstvenu cjelinu bez obzira na prostorni položaj sela prema šumama a u čijoj zajednici imaju njihovi članovi iste vrsti koristi ali u raznoj mjeri u pravilu samo s obzirom na veličinu posjeda u oranicama i livadama. Danas još ne mogu zagovarati diobu šuma na zemljišne zajednice, jer naš krajiški narod nije još sazrio, da bez strogih propisa sam upravlja sa svojom šumskom imovinom i jer su po mojem mišljenju njihovi interesi bolje zaštićeni u većoj zajednici, p o diobe može ipak doći i brže, nego što se i nadamo. Konačno- je zbog nevođenja brige o eventualnoj budućoj diobi faktično izvršeno takvo prostorno gospodarsko podjeljenje šuma, da bi za slučaj diobe neka sela i općine dobile same branjevine a neka same stare šume. Nalazim da je potrebno već danas prilikom sastavka novih osnova imati pred očima trajno ušumljenje pojedinih sela u onim šumama, koje čine interesnu sferu pojedinih sela i općina, dakle da provedemo idejno diobu šuma ili stručno rečeno da provedemo naročito gospodarsko razdjeljenje šuma sa što manjim gospodarskim jedinicama, izborom odgovarajuće vrsti uzgoja i drveća. Ophodnju u visokim šumama za financijsko gospodarenje odrediti sa 120—140 god., a za proizvodnju seoske građe sa 80 g. — U matičnim šumama, dakle u krajiškom području, u koliko to dozvoljava trajno ušumljenje i pomanjkanje građevnog drveta, treba izdvojiti posebne objekte za čisto finansijsko ili bolje reći spekulativno gospodarenje i za rezerve (za slučaj glada, povodnje). Ove bi šume činile posebne gospodarske jedinice, da se iz njih pokrivaju opće potrebe čitave Imovne Općine. Pleterničke prikupljene šume jesu zaseban i potrošan objekt, koji ima da služi također potrebama čitave Imovne Općine. One su drvni reservoar, iz kojega će se uzimati užitci u koliko bude zahtjevala po potreba u matičnim šumama. Za te šume, namijenjene finansijskom gospodarenju i za rezerve imale bi se sastaviti posebne osnove sa posebnim jedinicama prema posebnoj osnovi o eksploataciji tih šuma, koja će se osnova sastaviti istom onda, kad se tačno procijene i inventarišu matične šume. U duhu spomenutog idejnoga razdjeljenja šuma ima se uređivati cjelokupno matično šumsko gospodarstvo imajući za glavni zadatak proizvodnju ogrijeva. Pošto u prvom uporabnom razdoblju u pojedinim gospodarskim jedinicama neće biti dovoljno ili nikako ogrijeva ili građe za pojedina sela, trajno ušumljena u te jedinice — dobavit će im se manjak iz zajedničke šume (Pleternice, spekulativnih objekata, rezerva) pod posebnim lakšim iislovima, na teret zajedničkoga imetka, tako da bi poslije izvjesnog perioda vremena kad bi idejno razdijeljene šume mogle davati pravoužitnicima što trebaju ili veći dio toga, već dio tereta pao na same članove. Kod pravoužitnika probudio bi se potreban osjećaj i smisao za svoje šume, veća štednja s drvetom, bolje čuvanje i uzgajanje šumaa. S vremenom bi se smanjio nadzor i režija, član bi dobio relativno onoliko, koliko mu |