DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 44 <-- 44 --> PDF |
598 Praktično uređivanje šuma. Ako se prirast potraži u skrižaljci, treba podatak skrižaljke da se pomnoži brojem obrasta, kako je to pogledom na masu bilo prikazano na str. Prosječni s j e č i v i prirast je u nekim slučajevima uređenja prihoda (vidi stranu .. ) važna olina i to prosječni prirast za doba ophodnje kao i za doba sječe. Ovaj se prirast računa: a) Iz kvocijenta , , pri čemu je masa bila ustanovljena mjerenjem pojedinih stabala, a dob je ustanovljena isto tako tačno. Pri nejednakodobnim sastojinama mjerodavna je pri tome dob najvećeg stalbalnog razreda. Pri nejednakodobnoj sastojini, kako je opisana na str. —, tačka 3. računao bi se prema tome prosječni sječivi prirast, tako, da se ukupna masa podijeli na 70. b) Po sječnim rezultatima sastojina istoga položaja i obrasta, ako je bila tačno poznata dob sastojine u vrijeme sječe. Što nam stoji na raspoloženju opsežniji brojčani materijal, to je bolje upotrebiv izvedeni prosječni prirast. c) Po prihodnim tablicama, ako je potreban niži stepen tačnosti, pri čemu valja uvažiti, da sječive sastojine imaju obično samo obrast od 0.8—0.9 i manje, radi čega treba i prosječni sječivi prirast tablica reducirati brojem obrasta. Za svaki bonitet i vrstu drveća dobije se drugi prosječni sječivi prirast. Prosječna se vrijednost dobije analogno računanju prosječnoga boniteta, kako je to bilo opisano na str. tako, da se pomnoži ploha svakoga boniteta pripadnim prosječnim prirastom, na što se ovi produkti zbroje i broj podijeli ukupnom plohom. 16. Propisivanje gospodarskih mjera. Prilikom obilaženja po šumi zabilježi uređivač u manualu kod svake sastojine, koje gospodarske mjere treba provesti u bližoj! budućnosti. Ovi se propisi odnose u prvome redu na mjere, koje su potrebne obzirom na osnivanje i odgajanje sastojina. Tek pošto se dovrši sječna osnova za naredni decenij, mogu se ove odredbe eventualno dopuniti zavađanjem propisanih sječa vjetrobranih prosjeka, čistih, pripravnih, progalnih sječa i t. d. Prema stepenu spreme egzekutivnoga osoblja i odredbama dotične službene instrukcije propisat se gospodarske odredbe u tančine ili samo površno. Ako je lice, koje gospodari, stručnjak, uređivač će mjere koje se odnose na kulture i odgoj sastojina propisati obično samo općenito i u sporazumu sa ovim licem; inače će možda biti potrebno tačno uputstvo. Propisi neka ne prelaze razdoblje od deset oodina. Zadaća je međutimne revizije, da se brine za dalju budućnost. Odluči li se (str. ), da se odgojne sječe porazdijele na razdoblje kraće od 10 godina, propisaće se u opisu sastojina dakako samo one sječe, koje se imaju provesti u tome razdoblju. U stupcu »gospodarske mjere« navesti će se dakle sa nekoliko riječi: |