DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. 2. U sastojinama od 50 do 70 odnosno 80 godina ima se najprije po Schneiderovoj formuli da odredi postotak prirasta. Ako´ m znači masu sastojine, pr godišnji prirast i p postotak prirasta, tada je ovaj p = a obratno se iz postotka dobije prirast po obličcu pr = —..^ . . ., ul.v , . 400 (do 450 do 600), Schneiderov obhcac glasi: p = — j — gdje znaci d dijametar = promjer stabla u prsnoj visini, n = numerus = broj godova na širini jednoga centimetra. U brojniku se uvrsti konstanta od 450, 500, 550, ili 600 prema tome da li je porast u visini slab, srednji, jak ili vrlo dobar. Ovaj postotak daje prirast bez kićevine za jedno stablo. Za cijele sastojine računa se postotak prirasta po postocima prirasta pojedinih primjernih stabala. Ako je na pr. bila ustanovljena sastojinska sadržina po skrižaljkama mase, odvoje se debljinski stepenovi od 10 do 10 cm. U svakome se debljinskom stepenu nabuši jedno do tri stabla, koja po ocjeni odgovaraju primjernom stablu toga stepena. Izračuna ju se postoci ovih stabala, nakon čega se njihova geometrijska sredina uzme kao postotak prirasta za ukupnu masu. Ako bi bila odvojena četiri debljinska stepena sa masama m, m2 m:, i m4 i ako bi postoci prirasta pojedinih stepenova bili p, p, p:! i p4, tada je sastojinski postotak prirasta p __ Hti Pi + m2 P* + m, p3 +;;.« p, mt + m2 + m3 + m4 Katkada će biti dovoljno, da se za cijelu sastojinu odabere samo jedno ili dva srednja primjerna stabla pa da se njihov postotak prirasta uzme kao postotak sastojine. Primjer: Omorikovo stablo srednjega porasta u visinu sa prsnim promjerom od 28 cm izbušeno je u prsnoj visini, a iver je pokazao, da na širini jednog centimetra ima 8 godova. Postotak prirasta računa se po tome P=-^i-8=2.0%. Ako bi sastojinska masa bez kićevine iznosila po hektaru 240 m:;, bio bi tekući godišnji prirast 240 X 2 . _ 8 -100 = 4-8 m 3. Za sastojine, čija je masa bila procijenjena po prihodnim skrižaljkama, uopće pako za sastojine do dobi od polovine ophodnje uzima se tekući godišnji prirast iz iste sastojinske skrižaljke. Ako u skrižaljci ne bi bio zaveden, izračuna se te se skrižaljka na taj način upotpuni. Ako bi na pr. bila po Grundneru za bukovu sastojinu III. stojbinskog (stanišnog) razreda masa bez kićevine u 70. godini 300 nf, a u 75. godini 329 m3, iznosi tekući godišnji prirast 329 — 300 .. , _ = 5.8 m\ 5 |