DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma Po Schwappachovim se skrižaljkama na ... nađe za 60-godišnju omorikovu sastojinu i III. bonitet drvna masa bez kićevine od 354 nv1, a za borovu sastojinu masa od 242 m3; za sastojinu, u kojoj je pomiješano 0.7 omorike i 0.3 bora, a obrast je 0.8, bila bi drvna masa za 1 ha: 354 X 0.7 = 248 242 X 0.3 == 72 320 X 0.8 = 256 m!. 15. Ustanovljivanje prirasta. Ustanovljivanje i knjiženje prirasta nije pri uređivanju uvijek potrebno, ali ipak u većini slučajeva. Treba ustanoviti tekući godišnji i prosječni sječivi prirast. U opisu sastojina nalazi se obično samo tekući godišnji prirast t. j . ona količina drveta, koja na sastojim priraste za jednu godinu dana. Obično je dovoljno da se ustanovi i u opisu sastojina zavede prirast onih sastojina, koje su već prekoračile polovinu ophodnje o/2 ili dapače samo onih, koje pripadaju dvjema najvišim dobnim razredima od po 20 godina. Ustanovljuje li se iznimno i prirast mladih sastojina, dakle ukupni godišnji prirast cijele šume, može se ovaj zgodno da uporedi sa odabranom sječnom mjerom (mjerom korišćenja). Pod prirastom razumijeva se obično samo prirast glavne sastojine, prirast se međutimne sastojine ne uvažava. Kao što kod određivanja drvne mase valja i kod prirasta istaknuti, da li se računa i sa prirastom kićevine ili bez njega. Dakako da se u istome elaboratu mora knjižiti i masa i prirast na isti način, dakle sa kićevinom ili bez nje. Tekući godišnji prirast može se u svrhe uređivanja ustanoviti kako slijedi: 1. Izjednačenje sa poprječnim sječivim prirastom, koji je kako je poznato, jednak kvocijentu —3—.— Prihodne skrižaljke pokazuju da je tekući prirast kroz po prilici 20 godina jednak prosječnom sječivom prirastu, samo što ova perijoda pri raznim vrstama drveća i raznim bonitetima pada u razno sastojinsko doba; po Schwappachovim su skrižaljakama na pr. oba ova prirasta kod omorike III. boniteta po prilici jednaka za doba od 80—100 godina. Prema tome se tekući prirast 90-godišnje omorikove sastojine III. boniteta, čija je masa ustanovljena sa 450 m8, računa isto kao i prosječni sječivi prirast t. j . 450/90 = 5 m8. Ovaj se način računanja prirasta dakle može da upotrijebi za ona razdoblja, za koja se po skrižaljkama ustanovi, da su oba prirasta približno jednaka, a to je općenito govoreći slučaj pri skoro sječivim i sječivim sastojinama. Tačnost će podataka biti još veća, ako se oni isprave srazmjerno prema razlici obaju prirasta u skrižaljkama. 0 procjeni prirasta na sastojinama preko o godina (o = ophodnja) vidi stranu |