DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 40 <-- 40 --> PDF |
594 Praktično uređivanje šuma pokazuju masu cijelih sastojina za 1 ha, a biće o njima govora pod b). Da bi se ove tablice mogle upotrijebiti pri ustanovljenju masa čitavih sastojina, mjeri se običnim klupiranjem također kod nekolicine stabala i visina. Za svaki debljinski stepen i visinu, koja mu pripada, potraži se tada u tablici kubični sadržaj pojedinoga stabla. Ovaj se pomnoži brojem stabala toga debljinskog stepena. Zbroj ovib produkata daje masu sastojine. Ovaj se način može upotrijebiti također kod nejednakih i mješovitih sastojina, samo valja pri očito čunjastim (nejedrim) stablima sniziti podatke tablica ili konačni rezultat za toliko postotaka, koliko odgovara manjem obličnom broju. Uređuje li se šuma, za koju o sortimentima i cijenama nemamo upotrebljivih podataka iz računa i knjiga, može biti vrlo korisno, da se mase pojedinih tipičnih sastojina ustanove po metodi Urichovoj (ili Draut-ovoj odnosno Block-ovoj). Oborena primjerna stabla izradiće se onda u običajne sortimente prema zahtjevu tržišta, čime će se dobiti vrijedni podaci o toku prirasta na vrijednosti. Ako je sastojina klupirana, može se njena masa naći dovoljnom tačnošću također i multiplikacijom temeljnice stabala sa srednjom visinom i obličnim brojem sastojine. Oblični broj izvadićemo iz dotičnih knjiga ili iz šumarskog kalendara. Pri tome valja paziti na to, da se uzme oblični broj, koji odgovara masi bez kićevine, ako se ima ustanoviti samo ova masa. Sastojine do veličine od 3 ha najbolje će se klupirati cijele. Primjerne plohe, čija veličina ne bi smjela iznositi manje od 1 ha, upotrijebiti ćemo istom pri većim jednoličnim sastojinama. Pri prostranim površinama teći će primjerne plohe najbolje u obliku 20—50 m široke pruge kroz cijelu sastojinu, pri brdovitome terenu od podnožja prema hrptu. Pri klupiranju se obično ne uzima obzira na međutimnU sastojinu, koja će se odstraniti prilikom narednoga proređivanja. Hoće li se ujedno ustanoviti i masa međutimne sastojine, obavlja se to na ovaj način: U sastojim" se od oka odredi onaj promjer u prsnoj visini, do kojega će se većina stabala izvaditi putem proređivanja. Klupiraju se sva stabla zajedno sa međutimnom sastojinom i to eventualno na način po skrižaljkama mase. Ona ispod navedenoga promjera dodijele se međutimnome korišćenju (užitku), a ostala glavnom. Međutimnu sastojinu treba izravno snimati na ovaj ili koji drugi način u onim šumama, u kojima se zbog prekomjernoga korišćenja može da doznači samo mali etat u glavnome korišćenju spram kojega će mjera nuzgrednoga korišćenja biti odlučna po visinu šumske rente. b) Ustanovljen je masa po prihodnim skrižaljkam a u najužoj je vezi sa bonitiranjem, koje je bilo opisano na str.* jedno je uslov drugoga. Prihođne su skrižaljke nizovi brojeva, koji za dobne stepene u razmaku od pet do pet godina označuju drvnu masu punih sastojina normalne šume, a osim toga sadržavaju još i druge za sastojinsku karakteristiku važne podatke. * Brojevi stranica moći će se naznačiti kod konačne redakcije. |