DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 3 <-- 3 --> PDF |
.... 10. ........ ....« ...... 49. lng. Andrija Perušić [Ogulin]: Krajiške Imovne Općine. (Prilog uređenju uprave i gospodarstva sa šumama Krajiških Imovnih Općina s naročitim osvrtom na Brodsku Imovnu Općinu). (Nastavak) Od cjelokupne te površine otpada znatan dio (koliki tačno, znat će se uskoro po novoj izmjeri) na neplodno tlo, prosjeke, puteve, kanale, močvare, bare, dosta na takve površine, koje su predane u zakup ili se drugačije uživaju. Možemo reći, da je dobro pošumljeno i šumom obraslo do 80.000 jutara. Tolika je dakle danas proizvodna površina. Veći dio šuma nalazi se u posavskoj ravnici gdje preteže hrastovina, pomiješana brijestom i jasenom, ponešto grabom, manji dio na blagim brežuljcima Dilj-gore i brdima Papuka i Krndije, gdje nalazimo bukovinu, a na južnim ekspozicijama nešto primiješanog zakržljalog hrasta. — Najviši vis u Dilj gori mjeri 471 metar. U nizinskim šumama živu starci glasoviti slavonski hrastovi, koji su pred 50 godina zapremali više od polovine površine šuma u ravnici, a danas su se toliko poredili da su svi pod brojem. Nešto više od polovice šuma nalazi se u okrugu srijemskom, a ostalo u požeškom. Neznatna površina ima u okrugu virovitičkom, dakle u kotarevima (srezovima) i sudovima vinkovačkom, županjskom brodskom, požeškom, đakovačkom i šidskom. Članovi Imovne Općine, koji se koriste potrajnim prihodom iz šuma, dijele se na pravoužitne, crkvene, školske, mjesne općine i na pravoužitničke zadruge i obitelji. Upravnih općina ima u svemu 44. Kod postanka Imovne Općine bilo ih je 24 sa 33 selske straže, škola 86 sa 123 učitelja, crkvenih općina rimokatoličkih 54, srpsko-pravoslavnih sa filijalama 11, evangeličkih 2 i grčko-katolička 1, koje su unesene u katastar pravoužitnika Brodske Imovne Općine kao njezini članovi. Nekadanji krajišnici, seljaci, pravoužitnici većim su dijelom (s obzirom na druge krajeve naše države) imućni ljudi. Obrađuju vrlo plodnu zemlju i goje konje, goveda, osobito svinje i ovce. Stoku prehranjuju većim dijelom na polju. Vrijednost drveta i drugih koristi, što ih primaju pravoužitnici iz šuma godišnje u drvu, paši, žirovini, iznaša po prilici 23 milijona dinara. Ogrijeva se izdaje besplatno godišnje do 190.000 prost, metara u vrijednosti od 18,000.000 dinara. Građe se besplatno izda u vrijednosti od 1,100.000 dinara. Vrijednost besplatne šumske paše, žirovine, sakupljanje suharaka, panjeva, iznosi oko 4 milijona dinara. |