DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Krajiške Imovne Općine.


neke pače i za 130 godina, skraćeno je doba njihove upotrebe na 40


za bolje, i na 20 godina za slabije sastojine.


Ogrijev od grana, ogranaka, leževine i teševinu od takvih hrastova
dobiju pravoužitnici u ime ogrijevnog pripadka, a novac od prodanog
tehničkog drveta ide dijelom na račun redovitog, a dijelom na
račun t. zv. vanrednog prihoda, zapravo predhvata. Taj dakle vanredni
užitak od godišnjih 57.027 m3 spašava situaciju, jer osigurava
pokriće potreba Imovne Općine.


Po iskorišćenju starih hrastovih šuma krajem godine 1933. bilo
bi imovinsko stanje ovakovo: nepotrošna šumska glavnica 6.700.000
kruna (iz raznih prištednja i predhvata) zatim imanje Pleternica Velika
također kao nepotrošna šumska glavnica i t. zv. vanredni prihod
sa 23,500.000 zlatnih kruna.


Za pokriće redovnih godišnjih režijskih potreba imaće Brodska
Imovna Općina:


1. od kamata nepotrošne šumske glavnice . . . 270.000 K
2.
rentu od t. zv. vanrednog prihoda . . . . , 1,090.000 «
Svega ... . 1,360.000 «
Ovomu treba dodati i redoviti prihod dobara Pleternica Velika
bez amortizacije kupovnine, jer je i taj kup prostorna pretvorba drvnog
hrastovog u drvni bukovi kapital. Za pokriće svih potreba (na
drvu i novcu) poslije god. 1934. trebala bi Imovna Općina po računu
imati glavnicu od 40,500.000 Din. u zlatu.


Računom je dokazano, da će uprava Imovne Općine kombinujući
rad s novčanim drvnim kapitalom i kamatima (etatima) moći pokrivati
potrebe permanentno, da će se po iskorišćenju starih hrastika od


g. 1934. unaprijed iz prikupljene nepotrošne novčane glavnice nastale
iz tih hrastika kao i prihodom iz šuma, koje su kupljene od te glavnice
.— pokrivati potrebe za vrijeme ekonomskog vacuuma, jer će
dobni razredi izgledati poslije g. 1934. ovako:
I. raz. od 1-. 20 god. 9.366 jutara
11. « « 21— 40 « 12.801 «
111. « « 41— 60 « 9.535 «
IV. « « 61— 80 « 10.140 «
V. « « 81—100 « 2.720 «
VI. « « 101—120 « 1.735 «
/11. « « 121—140 « i više 915 «
Kako se vidi praznina (vacuum) osjetljiva je u V. do VII. dob


nom razredu.


Ovi su podaci izneseni po g. 0. Agiću u Š. L. g. 1905. br. 11.


Redovito se pri tom zaboravlja na krupan nedostatak šestarskih
metoda uređenja, da smo u opće u računima, koji idu u decenije, tačni,
da stežemo naše šume, u kojima često vladaju tako heterogeni i stojbinski
i sastojinski odnošaji, u gvozdene okvire, težeći normalnosti a
ne obazirući se na ranije žrtve ili propadanje čitavih sastojina. Zaboravljamo,
da upravo kod komunalnih šuma ne zavisimo od piiace,
možemo, a zbog zadaće Imovnih Općina upravo moramo težiti zâ što
slobodnijim kretanjem po šumi i da možemo bez znatnijih poteškoća