DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Krajiške Imovne Općine. 565


ad 3. Sitne šume nalaze se dijelom po ograncima Dilj-gore dijelom
zapremaju pomanje šumske odjele u posavskoj ravnici.
Ima 22 gospodarska razreda sa ovim dobnim razredima:


I. raz. 1—10 god. sa 1.829.02 kat. jutara
II. « 11—20 « « 923.75 « «
III. « 21—30 « « 2.627.21 « «
IV. « 31—40 « « 3.089.50 « «
V. « 41—50 « i više 3.419.71 «
Ukupno 11.889.19 kat. jutara
Čistine 865.84 « «
Neplodno tlo 786.57 « «


Sveukupni potrajni redoviti godišnji prihod iznašao bi svega približno
do 122.000 m3.
Iz gospodarskih razloga nije se uživao prihod svih 65 gospodarskih
razreda. Zato je etat smanjen za 13.500, iznašao je dakle


108.500 m3.
Ali, kako je napred rečeno, sječe se u visokim hrastovim šumama
i t. zv. vanredni prihod od 57.027 m3 ili svega godišnje 139.719 m3
u visokim hrastovim, a u svim ostalim (visokim buk. i sitnim)
samo 25.808 m3
Svega se dakle redovitog i vanrednog prihoda uživalo
godišnje (122.000 — 13.500 + 57.027) = . . . 165.527 m3


Na osnovu § 6. Naputka A. zakonu od 11. VII. 1881., kojim se
razjašnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. VII.
1873. o Imovnim Općinama, dužna je Brodska Imovna Općina svojim
pravoužitnicima podavati građu, ogrijev, pašu i žirovinu kako je to
detaljno u brošuri prikazano.


Potreba pravoužitnika iznašala je .. . 116.337 m3
Dakle redoviti godišnji prihod sa 122.000 m3
odbivši potrebu pravoužitnika sa 116.340 m3
preostaje za režiju, javne daće i ostalo ... . 5.660 m3


Proračun je iznašao redovito oko 620.000 kruna zlatnih. Da se
namakne ta suma trebalo je prodati (620.000 : 6 = ) 103.333 pr. met.
ili oko 70.000 m3 ogrijeva iz vlastitih šuma ili (620.000 : 50) oko 12.500
kubika stare hrastove građe.


Preostatak od redovitog prihoda od 5.660 m3 nije dostajao.
Razmjer dobnih razreda posve je abnormalan. Srednjodobnih
hrastovih sastojina gotovo i nema. Brodska Imovna Općina primila je
prilikom segregacije oko 30.000 jut. starih hrastika.
Dakle, da se pokrije manjak, treba ili sniziti pripadnost pravoužitnicima
ili odrediti takse na drvo pravoužitnicima, što nije bilo
oportuno, već je nađen izlazak u finansijskom gospodarenju, dakle po
osnovi određena je prodaja hrastove građe i prikupljanje novčanog
kapitala.
Pošto vrijednost starih hrastika ne raste, a po općoj sječnoj osnovi
imale bi pojedine slabije i lošije šume doći na sječu dosta kasno,