DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 30 <-- 30 --> PDF |
530 Praktično uređivanje šuma. jine. Ako bi se n. ... klupiranjem i izračunavanjem ustanovilo, da ukupna masa 80 godišnje bukove šume sa obrastom 0.8 iznosi 160 m´, što uz potpuni obrast odgovara masi od 160 : 0.8 = 200 ms po hektaru, pripadala bi ova sastojina VII. razredu, jer Feistmantelove tablice pokazuju za dob od 80 godina uz potpuni obrast masu od 198 m3. Bonitiranje po visini može se više preporučiti, nego li ono po masi, za to će se po mogućnosti upotrebljavati tablice, koje sadržavaju podatke o visini obzirom na dobu sastojine. Po onakim ćemo tablicama ustanoviti stojbinske razrede. U tu svrhu se odabiru sastojine, koje su već prekoračile polovinu dobi ophodnje, najbolje u dobi od 50—70 godina. Sada se postupa ovako: U sastojinama ove dobi izabraće se uzorci od iste vrsti drveća na po mogućnosti svim zastupanim stojbinama. Polaznu tačku pruža nam ovdje pod a) opisano bonitiranje tla po položaju, fizikalnim i kemijskim svojstvima. Jesmo li n. pr. prema a) dobili četira razna stepena vrsnoće, potražiće se uzorne sastojine u dobi od 50—80 godina u tim položajima. Sada je potrebno, da se u svakome slučaju mjeri nekoliko, ka zimo 5, visina stabala srednjih razreda te izračuna prosječna visina. Ovo je sada kazalo, po kojem ćemo prema dobi sastojine očitati iz prihodnih tablica bonitetni razred. Za drugu vrst drveća, koja je također u velikoj mjeri zastupana, obaviće se isti posao. Time ćemo za niz uzornih sastojina dobiti dovoljne podatke, da možemo ustanoviti koji su boniteti zastupani. Od ovih sastojina zaključujemo na bonitet onih starijih i jednakodobnih sastojina, koje po ustanovljenju pod a) rastu na jednakim tlima. Mlađe se sastojine bonitiraju izravno na način pod a). Dobiju li se pri tome velike razlike prema sastojinama, koje rastu na po izgledu sličnim tlima, a bonitirane su po prihodnim tablicama, valja razliku izravnati tako, da se upoređeni bonitet treba da približi onome po tablici, pri čemu se pako nemora potpuno da izjednači sa bonitetom po tablici, budući da ni visina nije posve pouzdano kazalo. Ako mlada sastojina leži neposredno pokraj već bonitirane starije očigledno pod jednakim odnošajima tla, kao što su nagnutost, ekspozicija, valja ju uvrstiti u isti razred po vrsnoći, u koji spada starija sastojina. Rad će se olakšati, ako se mjere visine stabala i u mladim sa stojinama i ako se one dovedu u odnošaj sa podacima tablica. Da ponovimo ukratko postupak pri bonitiranju: 1. Taksator si stvori opći pregled o položaju, tlu i podnebju kao i o zastupanim stepenovima vrsnoće tla i to po uputstvu pod a) u ovome poglavlju te unese ove privremene podatke u ručni nacrt odnosno u procjenbeni manual. 2. Mjerenjem visina stabala ili ustanovljivanjem drvnih masa odredi se po tački b) pomoću izabranih tablica prihoda bonitetni broj za odabrane 50—70 godišnje sastojine najviše zastupanih vrsti drveća. |