DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Praktično uređivanie šuma ..´ -j . .: -\ ´ Dr. Hufnagl — Prof. Veseli [Sarajevo]: Praktično uređivanje šuma. f .--., -.´.´ (Nastavak.) Ako se pretpostavi jednaka nagnutost i pet bonitetnih razreda, opada vrsnoća tla od podnožja obronka prema sljemenu na svakih 400 m apsolutne visine za po prilici jedan stepen vrsnoće. Pri devet stepeno biva to po prilici na svakih 200 m razlike u visini. U opreci prema ovim obroncima mogu visoravni opet pripadati boljim bonitetima. Što je obronak strmenitiji, biće obično i bonitet gori. Ravnice i blagi obronci pokazuju dakle najveću moć produkcije i to ako se bolja vrsnoća tla, koja ovdje obično prevlađuje, ne umanji ili poništi, usljed prevelike vlage, t. j . mokrine. Prema ekspoziciji nižu se, ako započnemo sa najboljem stranom: sjeveroistočne, istočne, sjeverne, sjeverozapadne, jugoistočne, južne i jugozapadne. Od fizikalnih svojstava tla dubina je za produktivnu snagu najvažnije i najmjerodavnije. Izuzevši ekstreme spojnosti (Bindigkeit) i vlage, to jest s jedne strane pješčano tlo, a s druge tresetno, ustanoviće se po stupnju dubljine poprilici i stepen vrsnoće tla. Uvaženje sviju ovih prirodnih odnošaja omogućuje da se pojedini odsjeci terena po bonitetu ograniče jedan spram drugoga te označe privremenim brojevima boniteta, koji predstavljaju samo veličin e za upoređivanje. Najbolja staništa kao dna dolina, blagi sjeverni obronci mogu se n. pr. privremeno označiti kao najbolji boniteti sa I, II i III, a drugi položaji tome srazmjerno sa narednim brojevima boniteta. b.) Sada treba da se ustanovljeni stepeni vrsnoće uporede i identifikuju sa pet ili devet stepenova boniteta odabrane tablice prihoda. Pri tome nailazimo na teškoću, da isto tlo prema vrsti drveća,, koja na njemu raste, spada raznim bonitetriim razredima. Isto će se tlo n. pr., ako je obraslo omorikom, uvrstiti u drugi bonitet, dok će bukva na njemu pokazivati treći bonitet. Vrsnoća se tla procjenjuje po rastu sastojina na njemu i; to pO´ njihovoj visini ili masi u stanovito doba. Ako bi se tlo bukove šume n. pr. bonitiralo po tablicama Grundnerovim, pripadati će sastojina, koja je u dobi od 80 godina 18 m visoka, IV. stojbinskom razredu. , ´Ako se radi po Feistmantelovim tablicama, koje nemaju podataka o visini, ocijeniti će se bonitetni stepen po masi odnosne sasto |