DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1925 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. izlučiti s jedne strane šuma opterećena stegom povjerbine (fideikomisa) ili supstitucije, a s druge slobodna alodijalna šuma. Kao posebnu gospodarsku jedinicu treba smatrati i one dijelove šumskoga posjeda, koji su opterećeni služnostima (servitutima) i predjele, koji su po zakonu bili proglašeni zaštitnom šumom. 2. Razna vrst gospodarenja također je uslovom za izlučenje gospodarskih jedinica. Tako tvore krupna, prebirna, srednja i sitna šuma svaka za se gospodarsku jedinicu.. 3. Veće razlike u ophodnji zahtijevaju posebno postupanje sa pojedinim vrstama drveća pogledom na izračunavanje sječne mjere. Pobliže o tome na strani 4. Često se događa da je vlasnik šume zadnjih godina pred uređivanjem ili revizijom znatno povećao šumsku plohu kupnjo m tuđih šumskih čestica ili pošumljivanjem nepovoljnih agrikulturnih zemljišta. Ovaj prirast pripada obično najmlađem dobnom razredu te je katkada na smetnji inače povoljnome razmjeru dobnih razreda. Često se dakle preporučuje — osobito pri povjerbinskim šumama — da se ove nanovo pridošle plohe izluče kao posebna gospodarska jedinica. Ovo se jednostavno obavlja tako, da se ove površine ne zavađaju pri računanju sječne mjere. Ako je potrebno da se izluče dvije ili više gospodarskih jedinica, postupati će uređivač ovako: a) Leže li gospodarske jedinice prostorom odvojeno, postaviće za njih zasebne operate. b) Ne postoji li ova pretpostavka, može gospodarske jedinice da spoji u jednome operatu. Na pojedine će jedinice uzimati obzira istom pri opisu sastojina (sastojinskoj tablici), pri izračunavanju etata i postavljanju sječne osnove. U opisu sastojina treba u tome slučaju uvrstiti posebni stupac »Broj gospodarske jedinice«. Gospodarske se jedinice označuju rimskim brojkama, pri čemu će najviše zastupani razred dobiti broj I. 8. IZRAČUNAVANJE PLOHA. Čim je šumska podjela u odjele i sastojine definitivno ustanovljena, izmjerena i nacrt o izmjeri dogotovljen, slijedi izračunavanje ploha pojedinih sastojina i drvećem neobrasloga tla, koje je bilo uračunano u ukupnu šumsku površinu. Pri tome se uvijek polazi iz velikoga u manje, to jest najprije se odrede plohe većih kompleksa, a onda istom plohe njihovih sastojina. Zbroj sastojinskih ploha izravna se uvijek prema plohi kompleksa, koja se smatra stalnom. Ako se snimanje osniva na pouzdano teodolitom izmjerenim zatvorenim poligonima i ako stoji na raspoloženju poligonska ploha izračimana po koordinatama, smatra se ova ploha stalnom. Uz navedene pridržaje uzimamo u svim drugim slučajevima plohe šumskih parcela po katastru poreznoga ureda kao tačne. Time se ne dobija samo ploha ukupnoga šumskog posjeda, nego i pojedinih kompleksa, koji se sastoje iz jedne ili više katastralnih cestica. |