DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1925 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Rad šumara na Kršu. 473


ako se uvaži, da u glavnom jedino pašarenje daje izvjesna dobra,
s kojima siromašni svijet ovih krajeva namiruje svoje potrebe. Da
se je — recimo — samo djelomično, na povoljnim mjestima amelijoriralo
pašnjake i malene livadice i da se je barem tu i tamo povećalo
produkciju, prevladalo bi medu narodom uvjerenje, da im oduzimanje
pašnjačkih površina ne će biti na smetnju. Da je uz to bilo
i sigurne garancije, da će u podignutim nasadima s vremenom svi
dopustivi užici bit narodu omogućeni, ne bi pošumlavanje na čitavoj
teritoriji negdanje Vojne Krajine nailazilo na one silne zapreke.


Dodamo li još tome. da su mnoge zabranjene površine, koje su
po temeljnom Krajiškom Zakonu od godine 1850. kao pašnjaci prešle
u vlasništvo općina — iza što su uzete da se kultiviraju, prenesene u
gruntovnici na kr. ug. erar, razumijeti ćemo otpor naroda, jer je bio
opravdan.


Uz predavanje i uz pouku naroda živom riječi — otpočelo se je
iza ujedinjenja sa uzgajanjem plemenitih voćaka u rasadnicima, da
ih se podijeli narodu. Otpočelo se najprije s onim, što je bilo jednostavnije,
sa uzgojem mandula i oraha, a zatim se prešto i na uzgoj
trešanja i kajsija. Ovo su vrste, koje na Kršu dobro uspijevaju i
dobro rode.


Oplemenjivanje vrši lugarsko osoblje, koje je već dobro uvježbano.


Od Ujedinjenja do danas podijeljeno je cea. 10.000 plemenitih
voćaka. Sad je produkcija povećana tako, da ćemo ako ne bude kakovih
neprilika naredne sezone 1925.-1926. moći podijeliti cea.:


trešanja 1.000 kom.


kajsija 1.000 kom.


mandula 2.500 kom.


oraha 4.000 kom.


Ukupno . ! &500 kom.


Ako uzmemo vrijednost pojedine plemenite voćke sa 10—15
Din., vidimo, da se siromašnom svijetu daje i ovim putem vrijednost
od cea. 100.000 Din.


Lugarsko osoblje imade naredjenje, da poučava seljaštvo u svome
reonu u oplemenjivanju i da izvještaj predloži koncem godine, koliko
je u svome reonu oplemenilo voćaka, a koliko je seljaka naučilo oplemenjivati.


Da se rad oko širenja kulture još i dalje proširi, da se djelovanje
šumarskih organa u narodu shvati barem donekle onako, kako
ga uprava Nadzomištva za pošumljavanje Krša zamišlja: idealno i plemenito,
osniva Nadzorništvo omanje rasadnike u pojedinim općinama
(do sada u Krivom Putu), na podesnim mjestima, gdje će i školska
djeca uz seljaštvo sudjelovati pri oplemenjivanju voćaka.


Naš rad nije ostao bez dobrog rezultata!


Ne samo da svaka plemenita voćka znači jedan izvjestan kapital,
koji će nositi kamate, ne samo da će se podizati i stvarati uvjeti za
bolju prehranu čitavoga kraja, u kojem se budu uzgajale plemenite
voćke, nego smo postigli veći, daleko jači i zamašniji rezultat, daj e


2