DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Trgovina i industrija 44l> novi, da ovi aparati mogu normalno funkcionirati u šumskim eksploatacijamaproizvoditi ugljen, kojega cijena neće biti velika. Konkurenti, koji ne dobiju ni jednu od ovih triju nagrada, biće oštećeni dobijajući po 100 fr. za svaku tonu izrađenog ugljena i po jury-u priznatog uporabivim. Istodobno sa ovim konkursom Komisija za karbonizaciju prirediće u Servan- Livry seriju pokusa sa generatorima raznih tipova za drveni ugljen različitih vrsta. Ovi pokusi će imati u vidu naročito analizu goriva, njihov otpor sudara, analizu plinova izlučenih i petroleja dobivenog, mjerenje snage i svih karakteristika funkcioniranja. U Nivernais vršeni su u oktobru prošle godine pokusi sa armiranim pećima sistema Leyden za destilaciju drva. Ove peći su sastavljene iz platforme, na kojoj je prava peć podignuta. Jedan sistem cijevi odvodi tekućine, proizašle iz. drveta u raskatrenjak; drugi sistem cijevi odvodi paru u kondenzator, da bi se izbjegla njena dekompozicija toplinom peći. U jednom pokretnom cilindru — koji ima za cilj, da preobrati plinove u paru — cirkuliše neprekidno u vidu fine kišice, oko 50 1. cinkova klorida. Plinovi peći, pretvoreni u paru daju se lako rashladiti u jednoj posudi za kondenzaciju. Pad temperature u ovom cilindru za ispiranje i u posudi za kondenzaciju tako je potpun, da pare, napuštajući aparat, imaju temperaturu 7—11°. Ove pare se sastoje u glavnom iz methylnih alkohola i furfurola, a sprovedene u jednu kacu, punu vode, apsorbirane su bez ikakvih teškoća i gubitaka. Množina sakupljenih tekućina dosiže 40% drva i dobije se ugljen bez mirisa i bez kiseline (po 14 vreća od 7 pr. m.), i katrana (do 5 kgr.). Produktu dobijeni ovom destilacijom, čisti su i laki za ispravljanje prečišćavanje Cs H» .. — sirćetna kiselina — nema neprijatan vonj. Osim toga ove peći daju još i taninske materije, amidofenol i furfurol. Za 35 pr. m. drva, trošak iznaša 800 fr., a dobitak 2800 fr., što iznosi dobit od 2000 fr. dnevno1. Jedan aparat sa 3 plate za 75 pr. m. stoji oko 50.000 fr., a dobit ostvarena dopušta brzo amortiziranje. Aparat nema potrebe za nadničare, a rad ugljara je vrlo jednostavan, a ugljen je čist od katrana. Aparat sa jednom platformom stoji do 25.000 fr., a može upotrebiti 25 pr. m., za 3 dana, te 50 pr. m. za tjedan dana, na mjesto 7 pr. m. koliko izrade peći do danas u porabi. Iz naprijed izloženog vidi se jasno koliko je ovo pitanje važno za Francusku, i možebit ni jedno pitanje do danas nije angažoivato tako svestrano ne samo Državu, već upravo cijelu naciju. I ako je ovo pitanje pokrenuto1 prvo u Francuskoj i smatra se tamo kao jedno od najvažnijih nacionalnih pitanja, ipak i van granica Francuske radi se na ovom važnom poslu, naročito u zemljama, koje nijesu srećne da posjeduju izvore petroleja, o čemu smo već progovorili na ovom1 mjestu u jednom broju od prošle godine. Pored toga što je gorivo za pogon vojnih, turističkih, trgovačkih i industrijskih automobila, kamiona i traktora, važno pitanje normalizacije i stabilizacije narodnih financija, isto tako je ovo gorivo važno pitanje i za zemljoradnju, za koju se iz dana u dan sve više dovede u sklad sa njenim potrebama — električno obrađivanje — elektrifikacija u krajevima sa brzim vodama i mehaničko obrađivanje mašinama uz pogon goriva: benzina, petroleja, mineralnog ulja, vodene pare i drvenog ugljena. Stevan Ivanović, Osijek, ožujka 1925. kr. šum. povj. |