DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. 437 prirodne međe nedostatne, upotrijebite se pravi prosjeci, koji se tada zovu pobočni prosjeci. Valja postaviti za pravilo, da se granice odsjeka moraju podudarati sa izlučivanjem sastoj ina. Rastavljanje sastojine pobočnim prosjekom često će biti pogrješka. C.) Označivanje odjela i sastojina. Odjel i se označuju rednim arapskim brojevima. U glavnome se u istome gospodarskome kotaru nesmije da ponovi isti broj. Samo u revirima, koji su prostorom odijeljeni, smije odjelna oznaka opet da počima sa jedan. Ima li u nekom gospodarskome kotaru više gospodarskih razreda, koji nijesu prostorom odijeljeni (krupna, prebirna, srednja i sitna šuma), dodijele se najmanje zastupanome načinu gospodarenja najviši brojevi odjela. Sastojin e se označe malim latinskim slovima, koja počimaju u svakome odjelu opet sa a. Postoji li već šumski nacrti sa oznakom sastojina, treba načelno zadržati dosadašnje oznake. Ovo vrijedi napose i za revizije. Prirastu li nove sastojine, dobiće još ne upotrebljena slova azbuke. Jesu li se neke sastojine stopile sa drugim, iščeznuće dotična slova sa nacrta. Ima li se neka sastojina razdijeliti samo privremeno poslužiti ćemo se brojevima u obliku indeksa na pr. c,, c.,, c.,, i t. d. Prema navedenome, označena je svaka sastojina brojem odjela i sastojinskim slovom na pr. 15 b, 11 k .. . Uređivač obično nemože već prilikom obilaženja zabilježiti u nacrt odnosno skicu i procjenbeni priručnik (taksacijoni manual) konačnu oznaku sastojina. 0 tome će istom izmjera i kartiranje pružiti tačnu sliku. Mnoga će se sastojina, koja je bila zase procijenjena, stopiti sa drugom radi premalene veličine ili iz drugih razloga, a dijeljenjem ili uslijed potrebe pobočnih prosjeka ili zasjeka (Anhiebe) nastaće opet nove sastojine. Potrebno je, da nacrt odnosno skica i priručnik sadržavaju jasno i trajno privremenu oznaku, kako će se ova moći bez zapreke da identifikuje sa kasnijom trajnom oznakom. Granice od jela moraju se u prirodi trajno označiti i te oznake uzdržavati. To se čini na ovaj način : a) Prave i lomljene crte umjetne podjele t. j . glavne i pobočne prosjeke valja prosjeci u navedenoj širini i održati ih neobrasle. U sastojinama do 40 godina mogu se prosjeci prosjeci odmah u potpunoj širini. U starijim sastojinama (osobito u jelovim i omorovim) nesmije se cbzirom na razvoj krošanja i opasnosti od vjetra zapravo prekoračiti širina od 2—3 metra, a konačno će se proširenje odložiti do iza sječe i provesti istom prilikom novoga kultivisanja. Crte umjetne podjele valja označiti trajnim znakovima. U ovu se svrhu upotrebljava klesano kamenje na način međaša, hrastovi direci ili limene ploče montirane na stupove. Ovi se znakovi postave rubom prosjeka na krajnjim tačkama, na tačkama, u kojima se 3 |