DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. Umjetne su granice obično izlišne u manjim i srednjim šumama. u kojima se već preko 100 godina sječama siječe. Gdje one već postoje, rado će ih uređivač i opet upotrijebiti pri podjeli. U velikim, neotvorenim šumama nema katkada dovoljno prirodnih granica. U tome je slučaju potrebno, da se upotrijebe prosjeci u obliku prave ili lomljene crte. Razlikujemo glavne i pobočne prosjeke. Glavni prosjeci teku smjerom, kojim se nižu sječe. Napreduju li na pr. sječe u smjeru od istoka prema zapadu, teku i glavni prosjeci po prilici tim smjerom. Glavni su prosjeci potrebni u ravnici i brežuljastome terenu sa blagim obroncima, ako nema prirodnih granica kao puteva. potoka i sličnog. U brdovitome terenu idu glavni prosjeci obično dugim, istaknutim sljemenima, tvore dakle lomljene crte. Suprotna međa, koja zatvara sjekored sa druge strane, leži u dnu doline, obilježena je dakle već prirodom i netreba prosjeka. Ako je obronak između sljemena i doline širi od 2000 m, dobro je da se on i po širini razdijeli po prilici svojom sredinom. Glavni prosjek treba u ovome slučaju — bez obzira na to, hoće li ići ravno — projektovati kao budući put i trasu trajno označiti. Umjetni, nelomljeni glavni prosjeci moraju biti najmanje 6 m široki, da se omogući stvaranje ivice, koja će moći odoljeti vjetru. Pri pobočnim prosjecima dovoljna je širina od 2—3 m, jer će služiti samo kao sredstvo za orijentaciju. Glavni su prosjeci obično međuse usporedni i stoje okomito na pobočnim prosjecima. Tako nastaju odjeli u obliku četvorina ili pravokutnika. Obično se zahtijeva, da pobočni prosjeci teku u brdima smjerom najvećega pada. U brdovitim predjelima i gorju obilježeni su glavni prosjeci sljemenima i dnom glavne doline, a postrane doline opet pružaju najsposobnije elemente za dalnju podjelu. Radi toga mogu ovdje pobočni prosjeci da izostanu često do srazmjerno kratkih komada, koji spajaju krajeve postranih dolina sa sljemenom. Glavno je pravilo za uredivača: »Što već postoji, zadrži i upotrijebi!« Postoji li već prirodna ili umjetna podjela i nazivlja, neće uređivač bez prijeke nužde ništa mijenjati. Novu će podjelu uređivač izraditi samo pri novome uređivanju, gdje mu ne stoje na raspoloženju stariji šumski nacrti. Vojna karta u mjerilu 1 : 25.000, a u nuždi i specijalna karta 1 : 75.000 mogu ovdje vrlo dobro da posluže, jer pružaju plastičnu sliku terena. Uvaživši smjer vjetra i sječe (str.. ..) dobićemo izravno one glavne doline, sljemena, puteve i t.. d., koji se mogu upotrijebiti kao prirodne granice sjekoreda. Pruge, koje su zatvorene ovim granicama treba sada razdijeliti poprečnim crtama (odjelnim međama, pobočnim prosjecima). Kao takove prirodne međe stoje nam opet na raspoloženju putevi, potoci, točila, oštri popriječni hrptovi i t. d. Tek ako su ove |