DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma Ovom se mrežom razdijeli šumska površina na nejednake dijelove, u koje će se onda ucrtati izlučivanje sastojina. Uređivač prolazi u raznim smjerovima kroz pojedine šumske predjele i ustanovljuje od prilike položaj granice između dvije sastojine. Granicu ucrtava u prostoručnu skicu i zabilježi u svaku sastojinsku plohu najvažnije obilježje: vrst drveća i dobu. Ako u brdovitome položaju pogledamo — osobito s proljeća i u jesen, prije nego što je otpalo lišće — sa jednoga obronka na suprotni, dobićemo jasnu sliku o sastojinskome razmještaju pogledom na pojedine vrsti drveća i na veće razlike u dobi, a dapače i o sklopu. Katkada je dovoljno, da se ove međe ucrtaju samo izravno od oka u prostoručni nacrt, inače nastane na taj način vrlo dobro upotrebiva skica. Kopije ovih skica dobije geodet, koji će prema tome provesti izmjeru. Ako je geodet šumar, može mu uređivač bez dalje upute prepustiti grublje izlučivanje, a sam će onda naknadno izraditi samo detalj. Sastojinske su granice trajne ili promjenljive. Trajne su granice ondje, gdje se dotiču sastojine, koje će predvidno ostati navijek različite po dobi ili po načinu gospodarenja. Granice između starih sastojina i podmlatka, onda granice u obliku mnogo lomljene crte sa ugnutim i izbočenim kutevima, kojima ne može da slijedi vođenje sječa, spadaju među promjeljive granice. Trajne se granice sastojina mogu trajno obilježiti kamenjem ili na drugi način. To su onda polazne tačke za orijentaciju i naknadna mjerenja. B.) Stvaranje odjela. Sastojinskim se granicama podijeli šumska površina na veliki broj obično posve nepravilnih malih dijelova. Prva podjela pri većem posjedu još nije dosta pregledna, što otežava orijentaciju, oznaku pojedinih mjesta i knjiženje. Da se tome izbjegne, podijeli se šuma još na odjele. Prema ukupnoj veličini šume kao i prema načinu i intenzivnosti gospodarenja biće i veličina odjela razna. Veličine od 5—20 ha odgovaraju šumama (gospodarskim razredima) od po prilici 100—1000 ha. Pri velikome posjedu u obliku prebirnih šuma, koje leže daleko od prometila, pa će se istom postepeno otvarati prometu, može veličina odjela dosegnuti 50—100 ha. Za podjelu šume u odjele služe u prvome redu korita potoka i rijeka, duboki jarci i uska dolinska dna, brdska sljemena, pruge neproduktivnoga zemljišta, oštro istaknute granice boniteta, šumom ne obraslo tlo, stalni putevi i ceste, stalna točila po zemlji i tuđe optočine (enklave). Ove se prirodne granice budućih odjela dakako podudaraju sa granicama niza sastojina. Tek ako su i gdje su sve prirodne granice nedostatne, upotrijebi ćemo umjetne granice (glavne i pobočne prosjeke). |