DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma tražiti granice pojedinih stepena vrsnoće tla. Može da je i vrst drveća bila krivo odabrana. Tako bi nepodobna vrst drveća, koja zbog toga ima i slabi prirast, krivo pokazivala slabiju vrsnoću tla. Radi toga je ipak potrebno, da se ustanove najistaknutije granice pojedinih razreda vrsnoće tla. Ako smo već iza čestoga obilaženja po šumi nacistu o konkretnim stepenima vrsnoće tla, nije teško da se u velikim potezima naznače one granice. U većini slučajeva je vrsnoća tla posljedica ekspozicije (južni, zapadni, sjeverni, istočni položaji), nagnuća (ravno, nagnuto, srednje strmo, strmo) i relativne visine (sljemena i glavice17) i dolinska dna). Ove pako razlike u terenu tvore odvajkada prirodne granice pri gospodarstvenim mjerama. Crte kojima graniče dva po dobroti upadno različna staništa treba dakle svakako smatrati ujedno i sastojinskim granicama. 5. R a z 1 i č n o s t i u obrastu također su razlogom da se inače jednolike sastojine razluče. Ovo vrijedi za sve slučajeve, jer slab obrast uvjetuje promijenjeno gospodarenje (sječa prije vremena, pomlađivanje pod sastojinom). 6. Minimalna veličina sastojina upravno je razmjerna sa plohom, koja je pojedinome činovniku doznačena na gospodarenje te se može odrediti u glavnome u veličini od 1/100—1/50 postotka ove plohe. U gospodarskome srezu ili reviru od 1000 ha izlučivale bi se dakle sastojine do veličine od 0.1—0.2 ha, pri posjedu od 100 ha do 0.01—0.02 ha. Što je šuma manja, u to većem se mjerilu izrađuje šumski nacrt. Tako se pri malome šumskom posjedu mogu nacrtom prikazati još sastojine do 100 m2 i to uz pretpostavku, da je bila izabrana takova metoda uređivanja prihoda, koja polaže veliku važnost na razmjer dobnih razreda. Ako se ovako smanji veličina sastojine srazmjerno prema šumskoj plosi, doći ćemo naposljetku do pojedinoga stabla. Tako u vrlo maloj šumi godišnja sječa zbilja i vodi gospodarenju pojedinim stablima t. j . onome obliku prebirnoga šumarenja, koji je u seljačkim šumama često u običaju. S druge strane raste veličinom šume i veličina gospodarskih jedinica t. j . sastojina. U šumama, koje leže daleko od prometa, uslijed čega je cijena drvetu niska i gospodarenje primjereno ekstenzivno, dosegne minimalna veličina pri izlučivanju 1 ha i još više. Kao dobro sredstvo za orijentaciju izlučuju se u takvome slučaju rado livade, stijene i male skupine prastaroga drveća t. j . mjesta, koja se u prirodi lako mogu naći. Sastojinske se granice ustanove u prirodi prema skiciranim nacrtima i specijalnoj karti. Najprije će taksator snimiti od oka ili po koracima i prostom rukom ucrtati u skicu sve izrazite i trajne naravne i umjetne granice, kao trajne puteve, vodene tokove, duboke duge suhe grabe ili potoke, izrazita sljemena, prosjeke, nadalje gospodarske i druge zgrade, ribnjake i ostalo tlo, koje nije obraslo drvećem. 17 Široko razvedeni obronci u svome gornjem dijelu u opreci prema donjem. |