DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Sitna talašica (drvena vuna)


Da producenat udovolji zahtjevima kupca, odnosno da izbjegne
gore spomenutim i sličnim reklamacijama treba da posvetite malo
više pažnje samo produkciji. To nas i potiče da se zadržimo na
pitanju produkcije.


Drvena se vuna može proizvoditi iz svakog drveta, kcje se dade
strugati ili rendisati. Najviše se proizvodi iz jelovine i smrčevine. U
Sloveniji se u posljednje vreme mnogo proizvodi iz lipovine. Kako
već pre spomenuh, producent ima na zalihi i uvek već sortiranog, izrezanog
i osušenog drveta. Komadi za preradbu na običnoj mašini za
struganje drvene vune (H o 1 z w o 11 m a s c h i n e) trebaju da budu
50 cm dugački, 17 cm. široki, a po mogućnosti 26 cm. visoki, da bi se
što bolje iskoristilo radno vreme i rad mašine, jer su noževi široki
200 mm, pa kad bi se na pr. strugalo drvo 10 cm širine, onda bi 10
cm noža badava radilo.


Radno se vreme dakle nebi potpuno iskoristilo.
Vodeći računa o trajanju produkcije, ne smije se zaboravljati
na kvalitetu robe koja će se proizvesti. Drvo, iz koga će se strugati
drvena vuna, ne smije biti odveć kvrgavo. Ono mora biti bez kvrga
(sans noeuds, astfrei). Da bi se dobili lepi glatki i pravilni nitovi upotrebljava
se samo drvo s ravno i pravilno razvijenim žilicama ili žicama.
Od drveta kržljave žice (Bois madré, Fladerholz), te od drveta
koje je suviše žilavo i otporno za struganje ili rendisanje (hobelhartes
Holz) ne mogu se proizvoditi nitovi željene duljine. Od takvog drveta
otpada mnogo prašine i smeća, čim se svakako mnogo gubi na
kvaliteti drvene vune. Isto tako ne smije se upotrebljavati za produkciji
zasukano drvo (Drehwuchs, bois tors), jer su kod takog drveta
i žice zasukane, pa noževi u duljini od 50 cm na nekoliko mesta prerezu
žilice, zbog čega se nitevi raspadaju u kraće duljine odnosno u
prašinu. Sve vrste truleži kao: bela trulež (Weissîâule, pourriture
blanche), crvena trulež Rotîâule, pourriture rouge), modra trulež
(Blaustreifigkeit, bleuissement) obaraju kvalitetu drvene vune. Za
produkciju drvene vune bolje je starije drvo, jer su žice odnosno žile
i cevčice kod takvog, drveta potpuno razvijene, pa se tako drvo dade
lahko i strugati. Biće da je i to razlog da je drvo bosanske provenijencije
bolje za ovu produkciju nego slovensko, jer su bosanske šume
mnogo starije od slovenskih. Ni drvo s manom naglog razvijanja,
grubo drvo (grobjâhriges Holz, cernes épaisses) nije dobro za produkciju
drvene vune, jer takovo drvo nije kompaktno i nitevi dobivaju
zbog toga rebarca. Drvo zimske seče mnogo je bolje za produkciju
nego proletnje, jer u njemu nema sokova, od kojih bi drvena
vuna dobila zadah, ili koji bi drvenu vunu držali vlažnu.


Kad se drvo stavlja u mašinu od velike je važnosti, da se drvo
stavi tako, da noževi režu niz žicu, a ne možda uz žicu. U poslednjem
će slučaju vlakna biti hrapava, nejednako debela, a pada će mnogo
smeća. To se smatra za grešku, koja nastaje samo zbog nepažnje nemarnosti
ili neupućenosti radnika, koji rade na mašini. Od drveta
koje odgovara gore spomenutim uvetima, proizvedena drvena vuna
mora biti bela, glatka kao papir, kad se uzme u šaku mora da šušti.
Ona mora da je elastična, a kad se nastoji prekinuti, mora da je ot