DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1925 str. 38 <-- 38 --> PDF |
382 ....... . ...... R . s s i pošao u druge nepoznate krajeve i svojim osnovnim istraživanjem udario bazu daljnjem: radu. Oblast Plješivice fanerogatnski slabo je poznata. Kriptogamski ona nije uopće bila proučavana. Priznanja i hvale je vrijedno nastojanje naših botaničara da floristički prouče Plješivicu. No napose treba pohvaliti Interes, koji oni priklanjaju šumi. U cilju proučavanja ličke Plješivice izlazio je mnogo na teren g. dr. I. Horvat, pristav botaničkog 8n~ stituta na Zagrebačkom univerzitetu. Rezultat svojih ekskurzija i istraživanja iznio je u javnom predavanju, što ga je održao ovih dana. Predavač je prikazao osobitosti u flori Plješivicena osnovu svojih istraživanja posljednjih godina. Ta flora sastoji pored brojnih poznatih vrsta napose i od mnogih vrlo rijetkih. To su s jedne strane biljke značajne za naše južne krajeve, ostaci iz vremena tercijera. S druge su strane zanimljivi rijetki reprezentanti alpinsk e flor e i oni iz eurazijskih visokih planina i arktiisa, koji su se doselili ovamo u doba g 1 a c i j a 1 a, od kojega je inače naši krajevi ostali dosta pošteđeni. Mnogo manje nego li flora bila je poznata šumska vegetacij a Plješivice, koja je jednako značajna i osobita. Dva su najvažnija fenomena u vertikalnoj razgrani planine. To su donje i gornje granice šume. Prva, donja granica, uvjetovana je klimatskim (suša) i biotskim faktorima. Gornja granica šume klimatskim (studen, vjetar, jako svjetlo) i tektonskim faktorima. Između tih dviju linija razvija se prašuma u svoj svojoj prirodnosti, bogatstvu i krasoti. Predavač se napose zadržao´ u promatranju ovih šuma pokazujući na razne faktore ,kojima uslovljen njihov život i rast. Ti su u jednu ruku klimatski a u drugu ruku biotski (konkurenca pojedinih vrsta drveća). Napose je zanimljiv tip t. zv. mješane šume, koja predstavlja po stanovitom svatanju primarni tip šume u našim krajevima za razliku od sjevernih i alpinskih, gdje obično prevladava u sastojim jedna vrsta. Predavaču su u jednu ruku služili kod proučavanja ovoga pitanja čisto šumarski podaci, što ih je dobio od nadležne taksacije, a u drugu ruku tačnO´ ispitivanje nižega rašća, pa i mahovina. Predavač pokazuje, kako je ovo pitanje važno sa teorijske i praktične strane, jer upućuje na sukcesije i konkurencu pojedinih vrsta. Prema gornjem rubu šume javlja se klekovina bora (Pinus mughus) jele i bukve, a konačno se i ona gubi u livadama, kamenjarama i krševima koji su jednako zanimljivi po svome florističkom sastavu i svojoj fizionomiji. Predavač je sa priznanjem naglasio, da su mu kod njegova rađaj u terenu, mnogo bili na ruci šumari otočke imovne općine, koji su obavljali taksatorske radove u sjevernom dijelu Plješivice. Imovina općina Otočka, dala je predavaču i pripomoć za oba,vljanje terenskih radova te mu je samo tako bio omogućen dulji boravak u terenu. Ova će se geobotanička istraživanja nastaviti i proširiti. Na koncu je predavač demonstrirao veliki broj zanimljivog bilja iz flore Plješivice, a zatim prikazao najvažnije scenerije i vegetacijske tipove projekcijom slika na platnu. Mi sa trostrukom radošću bilježimo ovo predavanje. Jedno zato što možemo konstatovati, da je interes naših naučnih radenika za šumu i njenu biiologiju i ekologiju konačno oživio. Drugo je, što konstatujemo, da se našao jedan vlas ik šume, koji je shvatio važnost i vrijednost naučnog rađa po šumarstvu te. |