DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Zakonodavstvo Nije prihvaćen prediog, da se zakonom o šumama predvidi donošenje specijalnog zakona za izradjivanje državnih šuma u vlastitoj režiji. Tim je indirektno rečeno, da je prosuđivanje toga pitanja prepušteno egzekutivi dakle Ministarstvu i Direkcijama. Šume opterećene servitutima nisu bile u ministarskom projektu tretirane zasebno. U toj glavi ministarski je projekat odstupio od projekta većine. No kad su fcvijestioci iznijeli razloge sa kojih su te ustanove potrebne, komisija je iznova unijela te ustanove u zakon. Glava o krš u i goletima , diobama , zadrugama , nastavi , prosvjećivanju , šumsko m fond u i šumarsko m savjet u nisu pretrpjele nikakovih bitnih izmjena. U šumskoj upravi komisija je — u skladu sa zakonom o Opštoj Upravi i intencijama gcsp. Ministra Šuma i Rudnika — stala na gledište većine udruženja te predvidjela unifikaciju samo u najvišoj instanci, a bifurkaciju u . žim instancama. Kod kaznenih nared jenja zadržano je u cijelosti gledište nacrta većine. Kod toga valja napose naglasiti još ovo. Projekat kaznenog zakona previdio je važnu činjenicu, da su protupravna djela protiv imovine, koja se odnese na šumu i njene proizvode, zaista djela »sua generis« te da ona kao takova bezuslovna traže i neke posebne norme. Pošto kazneni zakon nije donio ovih normi, nastala je nužda, da se one unesu u zakon o šumama. Uslijed toga zakon o šumama u svom kaznenom dijelu po svem obimu vrlo je znatan. Mi smo uvjereni, da to nije cd koristi po pravno jedinstvo, no znamo, da je to nužna posljedica ponestatka opće unifikatorne osnove naših zakona. Konačno je ta nužda izbila i iz činjenice, da do danas još nije izradjena osnova policijskog zakonika. Sa praktičnog gledišta mislimo, da je zgodnije da je zakon o šumama obuhvvatio i ovu materiju. Otklonjen je prediog, za koji se toliko zalagala manjina našeg udruženja. da se pitanje oštećivanja šuma po plinu i dimu unesu u zakon t> šumama. Učinjeno je to sa razloga, koje smo već u svoje vrijeme osvijetlili te štete jednako su važne po zdravlje čovjeka kao i po ostale vrste kulture, dakie se moraju obuhvatiti ustanovama zakona o gradjevnoj policiji). Otklonjen je prediog manjine, da se u zakonu o šumama dones u pr e- p i s i o p 1 a v 1 j e n j u i s pl a v 1 ja n j u. Taj se prediog nije mogao prihvatiti sa razloga, što se rukovanje vodama i vodnim napravama mora izvršivati sa jednoga mjesta, a na osnovu zasebnoga zakona. U tom našem gledištu utvrdila nais je odluka Državnog Savjeta cd 24. III. 1923. br. 510. Konačno smo predložili, a anketa je to prihvatila, da se skrene pažnja ministarstva šuma i rudnika na potrebu donošenja opširnoga obrazloženja zakona. Nije bilo moguće uvažiti prediog, da se u zakonu o šumama donesu i posebne odredbe protiv korupcije. To nije bilo- moguće učiniti sa razloga, što to pitanje spada po svojoj prirodi u zakon o činovnicima gradjanskoga reda. Potreba donošenja ove odredbe otpada još s razloga, što se sprema i tako poseban zakon protiv korupcije te što ministarstvu šuma i rudnika, kao najvišoj šumarskoj vlasti i bez tih odredaba stoji na rasploženju disciplinarni put. Time je prethodno završen jedan važan period ne samo u radu našejra udruženja, već i u radu naše državne šumarske politike uopće. UgrenovîC. |