DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Zakonodavstvo NOVI ZAKON O ŠUMAMA. Kako smo već javili u prošlom broju sazvao je g o s p. Ministar Šuma i Rudnika dr. Oregor Zeriav anketu šumara i pravnika, da ona donese konačnu redakciju zakona o šumama. Anketa je započela svojim radom 25. marta i radeći punih 15 dana uspješno završila svoj rad. Na taj je način udovoljeno želji g. Ministra Šuma i Rudnika i najprečoj potrebi šumarskog zakonodavstva. Sad ne treba ništa više već da se sam tekst zakona konačno stililzuje, izradi obrazloženje i tako spremi za sprovodjenje Narodnoj Skupštini. Anketu je otvorio gosp. generalni direktor Miodrag Stame n k o v i ć izloživši intencije, kojima se rukovodi Ministarstvo. U zastupanju gosp. generalnog direktora predsjedavao je sjednicama gO´spi Milora d .1 ovanović, načelnik odjeljenja za p o š u m 1 java nje. U toku samoga zasiedanja primio je komisiju gosp. Ministar Šuma i Rudnika dr. Orego r 2 e r ji a v, izložio svoje gledište na zakon o šumama i sa velikim zanimanjem tražio potrebna objašnjenja. Kao izvjestioci fungirali su gospoda: dr. Luj o Novak , inspektor pravnog odsjeka, dr. Aleksandar U g r e n o v i ć, prof. univerziteta i ing. Ante R u ž i ć, šumarski savjetnik. Mi ćemo se ovdje ograničiti na to, da samo u krupnim crtama prikažemo rad komisije, -jer pretpostavljamo, da je sama materija zakona o šumama dovoljno osvijetljena dosadanjim publikacijama udruženja. Naše udruženje može da bude zadovoljno sa svojim dosadanjim radom oko donošenja novoga zakona o šumama u vremenu od našeg ujedinjenja ovamo. Rad udruženja naišao je na priznanje već onim časom, kod je Ministarstvo Šuma i Rudnika tražilo saradnju udruženja te za osnovicu svog konačnog projekta uzelo projekat udruženja. Pa i ovaj put sve ako udruženje i nije bilo pozvano na anketu, može ono da bude zadovoljno. I na ovoj anketi pobjedila su cna načela, što ih je i do sada zastupala i branila većina u upravi udruženja. Iz razloga lojalnosti izjavili smo već na početku ankete da unatoč tome, što na anketi nema zvaničnog predstavnika Jugosloivenskog Šumarskog Udruženja, ne može se govoriti o »R u ž i ć e v o m« ili »U g r e n o v i ć e- v o m« projektu već samo o projektu »manjine« ili »većine« pomenutog udruženja, Jer »Ružićev« ili »Ugrenovićev« projekat prestao je biti takav, čim ga je sankcijonisala »manjina« ili »većina«. Oba izvjestioca bili su prema tome dužni da na anketi brane gledišta »manjine« odnosno »većine«, -Jer nisu imali mandata, da od njih cdstupaifu. Prvo i osnovno pitanje bilo je : sam način raspravljanja skrenut! u pravi kolosjek. Mi dobro znamo, da su do sada ankete u radu zapinjale sa razloga, jer način njihova rada nije bio ispravan. U dosadanjim anketama iznosio se pred komisiju gotov projekat zakona ali bez obrazloženja i pristupalo se čitanju i raspravljanju pojedinih članova. Na taj1 način nije se mogla održati |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Zakonodavstvo osnovna nit one velike i različne materije, koju obuhvata zakon o šumama. Da se ne ponovi ova griješka predložili smo, da se prije svega provede generalna, a za njom specijalna debata. Ovaj je predlog prihvaćen te je prema tome i tekla sama rasprava. Poznato je iz dosadanjih rasprava, kolike su i kakove su teškoće , koie stoje na putu donošenju novoga zakona o šumama. Mi ne ćemo na ovom mjestu ulaziti u prikazivanje tih teškoća, mi ćemo povući samo konačne zaključke, koji odatle rezultuju. Posjedovn i odnosi, u koliko se odnose na šume, moraju biti re~ gulisani prije donošenja općeg zakona o šumama. Prema teme ne može se u jednu cijelost povezati opći zakon o šumama sa pitanjem ograničavanja šuma u Srbiji te izlučivanja općinskih šuma i ispaša u Bosni i Hercegovini. Jednako i pitanje velikih posjeda ne sipada u zakon o šumama. Iz toga razloga izlučem su iz projekta oni dijelovi, koji su imali da regul´išu pomenuta pitanja. Komisija je naglasila potrebu regulisania tih pitanja, no smatralla je da to treba učiniti — u koliko to je već nije učinjeno — posebnim zakonima, koji treba da budu doneseni prije zakona o šumama. Šumarsko-privredne prilike naše otadžbine tato su različne, da ih nije moguće obuhvatiti drukčije već samo okvirnim zakonom, to će reći takovim, koji sadržaje sva najvažnija osnovna načela. Sav ostali detalj treba prepustiti uredbama po čl. 94. Ustava, pravilnicima a eventualno i specijalnim zakonima. U toj je tačci pobijedilo gledište većine našega udruženja, koje -je konsekventno tražilo ovakav obim zakona i prema tome donijelo svoj projekat. Dosljedno tome otklonjen je predlog manjine, koja je išla za vrlo detaljnim zakonom. Pridržan je čitav dispozitivni dio projekta većine. To će reći pridržan je isti raspored materije. Ovo je naročito važno za poivllačenje granične linije između šumarske policije i ekonomisanja šumom. Projekat većine stao je na gledište čl. 37. Ustava, koji traži, da se nitko ne smije koristiti svojinom na štetu općenitosti. Ovu skrb za općenitost vrši šumarska policija, a samo ekonomisanje vrši sopstvenik sam ili pod nadzorom svoje nadzorne vlasti. Anketa je prihvatila isto gledište te je iz ministarskog projekta; izbacila sve one ustanove, koje se odnese na ekonomisanje šumom. Time je okončana i ona načelna borba, koja se vodila u našoj stručnoj ´javnosti pod imenom konzervatlzma. Spašeno je dakle načelo, da demokratska država u ograničavanju privatne svojine ne ide dalje od one linije, koja stoji na granici javnih interesa i garantovanja privatne svo´jine. Usvojeno je načelo, da je država kao sopstvenik š u m e ravna — u policijskim ograničenjima svakom drugom sopstvenik u. Učinjena je dakle razlika îzmedu države kao imperija i države kao sopstvenika šume. Tim je anketa sankcijomsala gledište većine u ovom predmetu. Učinjena je samo jedna koncesija i to kod krčenja onih državnih šuma, koje ne graniče sa privatnim zemljištima. Ekonomske odredbe za državne šume nadopunjene su ... i onim ustanovama, koje su bile sadržane već u rudarskom zakonu za Srbiju, a odnose se na iskorišćivanje državnih šuma po rudarskim preduzećima. Tim je ustanovama cilj, da se državnoj šumskoj upravi zasigura zakonska ingerencija i na te šume. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Zakonodavstvo Nije prihvaćen prediog, da se zakonom o šumama predvidi donošenje specijalnog zakona za izradjivanje državnih šuma u vlastitoj režiji. Tim je indirektno rečeno, da je prosuđivanje toga pitanja prepušteno egzekutivi dakle Ministarstvu i Direkcijama. Šume opterećene servitutima nisu bile u ministarskom projektu tretirane zasebno. U toj glavi ministarski je projekat odstupio od projekta većine. No kad su fcvijestioci iznijeli razloge sa kojih su te ustanove potrebne, komisija je iznova unijela te ustanove u zakon. Glava o krš u i goletima , diobama , zadrugama , nastavi , prosvjećivanju , šumsko m fond u i šumarsko m savjet u nisu pretrpjele nikakovih bitnih izmjena. U šumskoj upravi komisija je — u skladu sa zakonom o Opštoj Upravi i intencijama gcsp. Ministra Šuma i Rudnika — stala na gledište većine udruženja te predvidjela unifikaciju samo u najvišoj instanci, a bifurkaciju u . žim instancama. Kod kaznenih nared jenja zadržano je u cijelosti gledište nacrta većine. Kod toga valja napose naglasiti još ovo. Projekat kaznenog zakona previdio je važnu činjenicu, da su protupravna djela protiv imovine, koja se odnese na šumu i njene proizvode, zaista djela »sua generis« te da ona kao takova bezuslovna traže i neke posebne norme. Pošto kazneni zakon nije donio ovih normi, nastala je nužda, da se one unesu u zakon o šumama. Uslijed toga zakon o šumama u svom kaznenom dijelu po svem obimu vrlo je znatan. Mi smo uvjereni, da to nije cd koristi po pravno jedinstvo, no znamo, da je to nužna posljedica ponestatka opće unifikatorne osnove naših zakona. Konačno je ta nužda izbila i iz činjenice, da do danas još nije izradjena osnova policijskog zakonika. Sa praktičnog gledišta mislimo, da je zgodnije da je zakon o šumama obuhvvatio i ovu materiju. Otklonjen je prediog, za koji se toliko zalagala manjina našeg udruženja. da se pitanje oštećivanja šuma po plinu i dimu unesu u zakon t> šumama. Učinjeno je to sa razloga, koje smo već u svoje vrijeme osvijetlili te štete jednako su važne po zdravlje čovjeka kao i po ostale vrste kulture, dakie se moraju obuhvatiti ustanovama zakona o gradjevnoj policiji). Otklonjen je prediog manjine, da se u zakonu o šumama dones u pr e- p i s i o p 1 a v 1 j e n j u i s pl a v 1 ja n j u. Taj se prediog nije mogao prihvatiti sa razloga, što se rukovanje vodama i vodnim napravama mora izvršivati sa jednoga mjesta, a na osnovu zasebnoga zakona. U tom našem gledištu utvrdila nais je odluka Državnog Savjeta cd 24. III. 1923. br. 510. Konačno smo predložili, a anketa je to prihvatila, da se skrene pažnja ministarstva šuma i rudnika na potrebu donošenja opširnoga obrazloženja zakona. Nije bilo moguće uvažiti prediog, da se u zakonu o šumama donesu i posebne odredbe protiv korupcije. To nije bilo- moguće učiniti sa razloga, što to pitanje spada po svojoj prirodi u zakon o činovnicima gradjanskoga reda. Potreba donošenja ove odredbe otpada još s razloga, što se sprema i tako poseban zakon protiv korupcije te što ministarstvu šuma i rudnika, kao najvišoj šumarskoj vlasti i bez tih odredaba stoji na rasploženju disciplinarni put. Time je prethodno završen jedan važan period ne samo u radu našejra udruženja, već i u radu naše državne šumarske politike uopće. UgrenovîC. |