DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Praktično uredivanie šuma. Dr. Hufnagl — Prof. Veseli [Sarajevo]: Praktično uređivanje šuma.1 Uvod. Povjeri li se kome uređivanje šume, neka započne taj posao slobodno i bez prestanka. Uređivao ne smije već unaprijed da prisegne na neki način gospodarenja ili neku metodu uređivanja, koju hoće da naturi izručenoj mu šumi. Treba da poštuje i cijeni iskustvo, koje su drugi na tome mjestu stekli i koje odrazuje slika te šume. Sebe samoga neka ne smatra sucem i neograničenim diktatorom, nego skromnim saradnikom na djelu koji će uvijek biti nesavršeno i kojemu neće biti kraja. Računaj sa onim, što je dano, što postoji, zavedi s obzirom na mjesto i vrijeme — neki red i nadomještaj polako ono, što ne dostaje, boljim. To su zadaci uređenoga šumskoga gospodarstva, koje sve vode jednoj velikoj svrsi: da se prihod šume uredi s obzirom na mjesto i vrijeme, to jest podijeli po nekim načelima. Pogledom na ovu zadaću rasporediti će si uređivač posao poprilici ovako: 1. Informacije u kancelariji, nabavka raznih pomagala, ustanovljivanje iz knjiga i spisa. 2. Prvo pregledavanje šume; izviđaji o načinu gospodarenja, vrstama drveća, tlu, granicama i komunikacijama uopće. Stvaranje privremenoga zaključka o obimu daljnjih radova. 3. Procjena (taksacija) u pravome smislu; podjela šume; izmjera i detalja; snimanje sastojina, kartiranje; sastavljanje sastojinske tablice. 4. Određivanje etata, opća i posebna osnova o sječi. 1. PRETHODNI IZVIDJAJI U KANCELARIJI. Ovdje će uređivač tražiti informacije osobito pogledom na slijedeće: a) Svrha uređivanja. 0 tome treba saslušati lice koje je naručilo uređenje, a to je obično posjednik šume. Industrijalac drve 1 Kako smo u svoje vrijeme javili, upravni odbor je zaključio, da će izdati štampom poznatu knjigu d:r. Hufnagla »Die praktische Betriebseinrichtung« u prevodu prof. Veseli-a. Prevod će prije toga izlaziti u Šumarskom Ltetu. Ovoj će knjizi biti dodan i prikaz t. zv. kontrolnih metoda iz pera ing. Žarka Miletića, šumarskog savjetnika i taksatora zagrebačke direkcije šuma. Važnije pojmove označit ćemo francuskim i njemačkim stručnim terminima. Vezivanja brojeva stranica moći ćemo provesti tek kod konačne redakcije knjige. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 50 <-- 50 --> PDF |
314 Praktično uređivanje šuma. tom, posjednik željezare ili fabrike papira bit će drugog mišljenja o ophodnji, podjeli prihoda, vrsti drveća, koje se ima u buduće odgajati, o otvaranju šuma prometalima i o mnogome drugom, nego što će ga imati veliki posjednik ili općina pogledom na njihovu šumu. U operatu za šume, koja je opterećena raznim obvezama, morati će se potrajnost prihoda jače da naglasi i dokaže nego u operatu za šumu, koja nije opterećena tim obvezama. b) Uopće su postojeći pravni odnošaji predmetom pažljivoga razmatranja, pobliže o tome slijedi. c) Veličina i položaj šume. Veličinu šumskoga posjeda utvrdit ćemo približno po starijim gospodarskim planovima i ostalim pismenim podacima, popisu parcela i sličnome. Ako navedenih podataka nema, poslužićemo se izvacima iz gruntovnice i ispravama o zemljišnome posjedu kod poreznih ureda.2 Izvaci iz gruntovnice daju samo brojeve parcela (čestica) i vrst kulture, ali ne plohu. Isprave o zemljišnome posjedu pako sadržavaju ploštinu parcela u hektarima na četiri decimale, bonitetni razred i katastralni čisti prihod. Podaci o vrsti kulture nijesu u ovim izvacima i ispravama tačni; osobito su u poreznome katastru često neka zemljišta označena kao pašnjak, livada ili njiva, dočim su faktično pošumljene te pripadaju šumskome zemljištu.3 Uređivač će po podacima gruntovnih izvadaka sastaviti popis, koji će poredan po općinama sadržavati broj parcele, bonitetni razred, plohu i čisti prihod onih zemljišta, koja su katastrovana kao šuma. 0 to se vežu one čestice (parcele) istoga posjednika, koje su unesene kao putevi, rijeke, nproduktivne plohe, livade, pašnjaci, njive, bašte, ribnjaci i građevne parcele, a leže u dotičnome šumskom predjelu te sačinjavaju sporedno šumsko zemljište. Položaj šumskih parcela i sporednog šumskoga zemljišta razbire se iz katastralne mape. Uz pomoć mape može se katkada već u kancelariji propitati, da li su i koje su parcele zemljišta sada obrasle drvećem te tako spadaju šumskome zemljištu. Uostalome se sumnje o tome rješavaju pri pregledavanju šume. d) Položaj šume i njenih dijelova vidi se iz šumski h karat a (nacrta). Ima li takovih, pa makar i starih, one su uvijek uređivaču dobro došle. Često treba samo unijeti sjecišta zadnjega ili zadnjih dvaju decenija, da mogu poslužiti kao vrlo dobra pomagala pri daljnjem radu. Druge su promjene možda nastale kupnjom, zašumljavanjem agrikulturnih zemljišta, prodajom ili zamjenom. Ako nema šumskih karata, može katastralna mapa da bude podlogom pri pregledavanju šume. Pri velikome se posjedu pre-´ koručuje njena redukcija na manje, priručnije mjerilo, dakle 1 :5.000 2 Navedeno se dakako ima da srazmierno primijeni našim prilikama, koje su zasada u raznim predjelima naše kraljevine još razne. (Primjedba prevodiočeva). — 3 Usporedi o tome piščevo: »Gutsadministration utid Guterschâtzung«, Wien 1918., naklada Cari Gerolds Soha |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. 315 do 1 :10.000 ili priđržavši katastralno mjerilo 1 : 5760 do 1 :11.520. Kod toga valja reducirati također sve pojedine granice parcela, jer će se često slagati sa izlučenjem sastojina. Vrijedno sredstvo za orijentaciju pruža specijalna karta, koju je izdao Vojno-geografski Zavod u Beču u mjerilu 1 : 75.000 i njene fotografske kopije, tako zvane vojne snimke (Militâr-Aufnahmskarten) u mjerilu 1 : 25.000. Ove karte sadržavaju pored ukupnoga topografskog detalja također i izohipse i to prve (specijalne karte) u rastojanju od 100 m, a druge od 20 m. One prema tome daju i zgodnu terensku kartu. Ako se međe šume, koju treba urediti, sa katastralne karte, nacrtaju u specijalne ili napose izrađene karte, dobićemo plastičnu sliku mjesnoga položaja, terena, prometnih sredstava i naravne podjele šume, dakle uopće vrijedno sredstvo za orijentaciju. Pri većim još nepristupnim šumama sačinjava ova karta osnovicu za prostorno razdjeljenje. Podaci o dosadašnjem iskorišćivanju mogu se bar napreskok pregledati po gospodarskim knjigama, brojnim knjigama, računima i inim bilješkama. Oni daju pored karte dobar oslonac za prosuđivanje boniteta, staništa i razmjera sortimenata, osobito ako su od dotičnih sastojina još preostali neki dijelovi neposječeni. Lako je razumljivo, da su od neke vrijednosti samo takovi podaci, koji se dadu sigurno preračunati na jedinicu površine t. j . na jedan hektar; potrebno je dakle, da je osim prihoda na masi poznata i veličina sječine. f) Propitivanjem u kancelariji može se također steći za početa k dvoljn o poznavanje glavnih sortimenata i njihove potrebe. Ovo otvara pogled na način gospodarenja koji je uobičajen na dotičnome mjestu a koji često stoji u najtješnjoj vezi sa prilikama tržišta. g) Vrlo je potrebno da se sa licem, koje je naručilo uređenje, ugovori i utanači obim i stepen tačnosti pri uređivanju. Pogledom na teritorijalni obim posla treba odrediti, ima li se uređenje protegnuti na ukupni šumski posjed uključno sve manje izolirane parcele, ograđena lovišta, parkove, pojase zaštitne šume, nova pošumljavanja, koja se imaju tek da uvrste u šumsku površinu i drugo slično ili su mišljeni samo neki izvjesni suvisli reviri. Što se tiče stepena tačnosti operata o uređivanju, prvo je pitanje, da li će se i na koji način obaviti izmjera i karti. a n j e šume. Tačno geodetsko snimanje granica posjeda, granica stalnoga šumskoga zemljišta, puteva i vođa, koje prolaze šumom, ne spada točno uzevši u zadatak uređivač, već geometra. U većini slučajeva ona je uopće suvišna te je dovoljna upotreba i dopuna katastralnih karata, o kojoj će kasnije biti govora. I poravnavanje sporova oko granica i posjeda ne spada u dužnosti uređivačeve. On će protegnuti svoj posao samo na površinu šumskoga tla, koja je neosporno mirnome posjedu vlasnika šume, a prepustiće uređenje odnošaja vlasništva onima, koji su na to pozvani. »Šumarski List« br. 5. 4 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. Uređenje uopće i uređenje prihoda napose smatra se to tačnijim, što je uz inače jednake okolnosti manja minimalna veličina izlučenih sastojina, što se podaci o masi više upiru o vlastita snimanja, uopće što se uređenje prihoda više osniva na drvnoj masi u opreci prema sječnoj plosi. Stepen tačnosti prosuđuje se konačno također i po obimu gospodarskih odredaba za kraće ili dulje razdoblje, iako se ovaj kriterij može da primjeni samo uz neke pridržaje. U tome pogledu valja osobito uvažiti stepen spreme egzekutivnoga personala. Što niži je ovaj stepen, to više valja detaljizirati gospodarske odredbe. Ovo može ići tako daleko, da se dapače moraju propisati pojedine godišnje sječe. Na to se događa općenito govoreći samo pri malome šumskom posjedu. Nije moguće da se uređivač već unapred veže na neki stepen tačnosti, ali će — osobito kod obrtnog poslovanja — ipak zatražiti od naredbodavca, da mu se propišu stanovite direktive. 2. PRETHODNI IZVIDJAJI U SAMOJ ŠUMI. Prvi pohod u šumu proširuje i utvrđuje u kancelariji stečenu sliku o načinu i obimu radova, koje valja očekivati. On dovodi do odluka o daljenjem praktičnom prilaženju ka postavljenom zadatku. Ovo se informativno obilaženje šume obavlja uz pomoć šumskih karata, koji je bilo moguće pribaviti. Ono pokazuje prije svega, u kome je obimu potrebna nova izmjera i kartiranje. To opet ovisi o stepenu, u kojem karte odgovaraju sadašnjem stanju ograničenja i podjele šume po sastojinama. Nadalje će si uređivač stvoriti privremenu sliku o terenu, o tlu, o vrstama drveća, o načinu gospodarenja, vođenju sječa i pomlađivanju, o mreži puteva, o prometnim sredstvima, o utjecaju osobitih mjesnih opasnosti, kao vjetra, pritiska snijega i leda, insekata, vlage itd. U razgovoru sa lokalnim činovnikom, koji ga prati, dobiće uređivač također i razjašnjenja o mnogočemu, što mu se čini neumjesnim. Način gospodarenja. Prema načinu gospodarenja, kome u glavnome pripada šuma, biti će i način uređivanja u mnogočemu različit. Razlikuje se: A. Visoka (krupna) šuma i kod nje: 1. gospodarenje čistim sječama, 2. gospodarenje oplodnim sječama, 3. prebirno šumarenje. B. Niska (sitna) šuma. C. Srednja šuma. Pri gospodarenju sa čistim sječama može se njihova veličina smanjiti do 50 m2, pa se govori o mjestimičnim sječam a (sječama na krpe)4. Pomlađivanje se obavlja obično ´ Coupe par trouées, Lôcherhieb. Ur. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. vještačkim načinom, a pri uskim sječama na ivice7´ i krpe često također i naravnim načinom sijanjem sa strane. Pojedini sjemenjaci, koji ostaju na takovoj sječini, još ne daju povoda, da bi se način gospodarenja drugačije nazvao. Gospodarenje oplodnim sječa ma obilježeno je time, da iza prve sječe ostanu na sječini prema vrsti drveća po prilici jedna do tri petine stabala u pravilnome raspoređaju. Njihov je zadatak: jedno, da plohu naplode prirodnim načinom, a drugo, da zaštićuju pomladak na mraz osjetlivih vrsti drveća (bukva, jela) od pozebe i prevladivanja korova. Ova će se matična sastojina (stari sjemenjaci), pošto izvrši svoj zadatak, posjeći ili na jedanput (dovršna sječa)6 ili će se još prije dvje ili trima progalnim sječama7 svesti na polovinu do na četvrtinu ili petinu mase. Razdoblje od prve sječe (pripravna, oplodna sječa, mrčava8) do dovršne sječe zove se podmladno doba, a iznosi kod bijeloga bora 2, kod crnoga bora i omorike 10, kod bukve 16, a kod jele do 30 godina. Ovo se razdoblje sada obično skraćuje što je više moguće. Prirodni se podmladak onda obično iza dovršne sječe vještački popunjuje. Bavarsko gospodarenje oplodnim sječama razlikuje se od ovdje navedenoga po obliku sječa, koje se ovdje ne nižu pravilno kao čiste sječe, nego se podijele nepravilno po cijeloj površini starodobnoga drveća, koje se ima podmladiti i to u obliku većih ili manjih nepravilnih pa i kolutastih površina, koje se nižu oko krpa predrasta." Prebirn a šum a pretpostavlja, da se na istoj površini nalazi više dobnih razreda pojedince izmiješano. Sijeku se uvijek najjača, dakle obično i najstarija stabla, radi čega se godišnje siječe na ovećem dijelu ukupne površine. Često, osobito u malim gospodarstvima, prelazi ovaj način u gospodarenje u čistu sječu sa malenim sječama na krpe, što se tada zove gospodarenje na grupe.10 I ovdje se ekstremi dodiruju: prostor, koji ostaje prazan, kada se u prebornoj šumi obori staro stablo, ujedno je i najmanja čista sječa. Uređenje prihoda valja prilagoditi načinu gospodarenja. G ospodarenje velikim površinama sa većim pravilno nanizanim čistim ili oplodnim sječama omogućuju, da se gospodarska osnova izvede po plosi , to jest da se godišnja sječna mjera odredi po plosi godišnje sječe. Što su sječine nepravilnije i manje, što su dobni razredi više izpremiješani pojedince ili u hrpama, to se uređivanje prihoda mora da osloni više na drvnu masu i prirast, to je nužnije, da se ove veličine dovoljno ustanove. ´ Coupe par bandes, Saumschlag. Ur. " Coupe définitive, Raumungschieb. Ur. 7 Coupe claire, Lichtschlag. Ur. 8 Coupe sombre, Dimkelschlag. Ur. J Semis préexistant. Vorwuchs. Ur. ´" Exploitation par groupes. Gruppenwirtschaft. Ur. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. I način, kako se odgajaju sastojine, od velikog je upliva na metodu uređivanja prihoda. Ako sječe, koje služe odgoju sastojina, tako zahvataju u glavne sastojine starije od 40 godina, da se sklop trajno prekida ili ako se vode čitave progalne sječe, nastaće u oba slučaja takova korišćenja, koja se imaju da pribroje glavnome užitku. Pošto se ploha, koja odgovara tim užicima dade procijeniti samo teško ili nesigurno, potrebno je, da se uređivanje prihoda osnuje pretežno na masi i prirastu. Niska (sitna) ili iz.danačka šuma osniva se na sposobnosti listača, da one tjeraju iz panjeva, a gdjekoje i iz žila nove mladice (izdanke, izbojke). Oblast niskih šuma jesu nizine rijeka, gdje ove šume obično čini topola, vrba, joha, pa i hrast, jasen, brest i mnogo grmlje. U brežuljastim predjelima i srednjem gorju sastavljene su niske šume od hrasta, bresta, grabova, bijelih joha. bagrenova, kestena, bukve i drugih vrsta. Ophodnja varira između 6 i 40 godina. Često se u niskoj šumi nalaze i starija stabla (pričuvci), koja se podržavaju kroz više ophodnja, da se dobiju jači sortimenti. Niskom šumom gospodari se čistom sječom. Uređivanje se prihoda prema tome osniva pretežno na površini. Srednja šuma nosi nisku i rijetku visoku šumu na istoj plosi. Dobni razredi nadrasle sastojine su pojedince izmiješani te pokazuju razlike u dobi od 1 do 5 ophodnja podraslih drveta. Podrasla se stabla iskorišćuju po plosi, nadrasla po stablu; za to se uređivanje prihoda osniva pogledom na podrasla stabla na plosi. Etat nadrasle sastojine izvodi se iz broja stabala i njihove mase. U narednome će — ako nije drugo rečeno — biti govora najprije o uređivanju u visokoj šumi, kojom se gospodari čistim i oplodnim sječama. 0 prebirnoj šumi biti će govora na strani , o niskoj na strani , o srednjoj na strani 3. Izmjera i kartiranje. Šumska karta (nacrt) sačinjava bitni dio uređajnog operata. Ona mora bezuslovno sadržavati : a) vanjsku granicu; b) sve granice između šumskoga i ostaloga zemljišta; c) puteve i potoke, čija se površina ima da uračuna; d) eventualne linije umjetne (vještačke) podjele, t. j . glavne i sporedne (pobočne) prosjeke; e) granice sastojina; Poželjno je, ali nije neophodno nužno, da se ucrtaju: f) svi uži, ali stalni putevi i dna dolina, kojima voda otiče i g) putevi, kuće i sela u najbližoj okolini šume. Karte služe osobito za izračunavanje površina (str. .), za prosuđivanje mogućnosti sječe neke sastojine obzirom na položaj prema drugim sastojinama (str. .), za ucrtavanje sječa i naknadnih izmjera (str. .), i uvijek za orijentaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. Razlikujemo gospodarski nacrt, koji u velikome mjerilu (1 : 2.500 do 1 :5.000) sadržava vanjske i unutrašnje granice i služi osobito izračunavanju i evidenciji sastojinskih ploha, i sastojinsk i nacrt , crtan u mjerilo 1 :5.000 do 1 :20.000 ili pri velikoj šumskoj površini i u još manjem mjerilu, iz kojeg razabiremo dobu sastojina po raznim nijansama boja ili šrafa. Za manje, dobro arondirane šume može gospodarski nacrt da služi ujedno i kao sastojinski. Ako za šumu, koja se ima da uredi, već postoje šumske karte, potrebno je samo, da se one sravne sa katastralnom kartom i prirodom te da se ucrtaju konstatovane promjene. U slučaju da se šuma povećala kupnjom, prenese se taj prirast iz katastralne karte u šumsku kartu, ako nije možda iz kakovih razloga potrebno snimanje po prirodi. Manjka li starija izmjera, treba se odlučiti, hoće li se obaviti potpuno nova izmjera, ili će se upotrijebiti katastralne karta. Novo snimanje granica, u prirodi jasno vidljivih crta nodjele, stalnih puteva itd. spada u zadatak geometra, iako to u pravilu oba vi jaju šumari. Neophodno je nužno, da sastojine izlučuje šumar, da ih barem tačno iskolči, a ponajčešće i sam snimi. Obično je dovoljno, da se listovi katastralne karte upotrebe kao gospodarski nacrti. Pri tome se upotrebljuju ili originalni listovi, kako se oni mogu kupiti u arhivama pojedinih zemalja, ili se ovi kopiraju, pri čemu se eventualno može provesti i redukcija na manje mjerilo (eventualno 1 : 5000, ili polovina katastralnog mjerila 1 :5760).11 Ova karta pokazuje sve granice, tuđe enklave, često — ali ne uvijek pouzdano — granice šumskoga i ostaloga zemljišta, javne puteve, veće potoke, pojedine trigonometrične tačke itd. U ovu linearnu mrežu imaju se ucrtati svi za šumsku kartu potrebni detalji, napose linije šumske podjele (str. .), putevi, potoci. Ovaj se detalj snima najbolje buzolom, te onda unese u gospodarski nacrt. Gospodarski nacrt trebamo obično u više primjeraka i to ne samo za prvo uređenje, nego i za revizije u narednim decenijama. U takome se slučaju može preporučiti mehaničko umnažanje linearne mreže gospodarstvene karte, samo treba da u kopijama izostanu sve linije, koje će se predvidnio promijeniti u razdoblju od naredna tri do pet decenija. Ovamo spadaju sve sastojinske granice između starijih sastojina po prilici od trećega dobnog razreda naviše; ove se linije dakle pri umnažanju ispuštaju, pa će se tek pri upotrebi prenijeti iz gospodarskog nacrta. Izmjera i kartiranje mora da se obavi što brže. Uređivač ne smije da se zbog pomanjkanja karte zaustavlja u svome poslu. Štednja sa pomoćnim silama nije ovdje na mjestu, jer se time neće postići prava ušteda, već samo štetno zatezanje. 11 Vrlo je važno ovu redukciju po´ mogućnosti provesti tako da se ujedno eliminuje grješka. koja potječe od utezanja papira. Kako se to u praksi vrši, pokazali smo u članku: Ugreno´Vić, O pantografovanju. Š. L. 1922. br. 1. i 2. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 56 <-- 56 --> PDF |
320 Praktično uređivanje šuma. Geodetu treba strogo naložiti, da sve tačke izmjere označi primjereno velikim kocima, koji su jasno i trajno obrojčani. Ovo je potrebno za nadovezivanje pri daljnjim izmjerama i kao sredstvo za orijentaciju za cijelo to vrijeme trajanja poslova uređivanja. (Nastavit će se.) I ´ aménagement des forets pratique. Une traduction d´ oeuvre pratique de docteur Hufnagl avec supplément original sur les méthodes françaises et suisses. Rédaction . |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 57 <-- 57 --> PDF |
....... ....... ..... .. ...... s . © s rn s o xooHWada j CM on « m -.. . E S*. *-* m cfl i^ in l^ r s >> ....... 30 P CN E o CM 1.: .. .. 3l ......-... CM fo s .. X s (M r» u u CM a ..... ./ .. .t> V < u BtiBdBJBW es oj a ce ..10. S 4 H ..... . s BSOM S ce a O in a" CD BtlBBO .. o 1^ ./. A a S C ~* .. ON vr .. Bttsacu 3" >> o. .5 ci s on o O co 50 1= xsoHtfsdg 5 ^O ai m o h*. in ..... 0> % in r^ . rt O. es eu u BtiBdBJBw CO ce E 1 5 3 es ..... s eu . s ..... H a ce c ES a cS B80M a X et M 1~ — >> eu u m n ..... rc *r ua u) t»> " 3 ce KS B BWsaoj CM .. j_i rt s u es ce s M CU ce X Q. i o u r" es se S co o O IO m in o o m m o m m o o in co O iT r-t-co o Cxi CM CM O ^D CM O CM ." co i-1 CO in 1^-co -^4 CO >— Oi —i CO t^ ^r CM 4" m CO co T .. -V c; xr VO f\l m m <-< m co -4" 00 -H —CM CM T .. ^. e m cs 1^ CM IO o CO CO (4 H ´C N 0 ON m oo o oo o IO -— en en CM in r~> in CO CO .. CM 00 00 t— t~- 1. 0O ´O 1^ 1^ CM T ON o — o m o\ ;-) 00 ce m o m o o --m m CD 00 c^i CD ^ IO o -^-— m v a o 00 co PO h-O CM CM CM (M i-l CO e 4* CM l^-o CO r-. CM 2 ( M i-. o m *-o t -.^ t*. —CM ^f CM o m TP IO 00 CN 00 o ^ CM o m -c in — C\ u´: INI IO CM ^. NO — OO -H CO CM CM o ~ m CO 00 ON —* m 1^ T-H ON —< o CM --. (M 1—1 *r —i Ov if o "J CO m 00 CO p-CM co h-ON O — CO ON in CM 00 i-« o co « -* m —* 00 CO NO co o CM >J< 00 ^r 1^-M4 r— CO m r4 co oo m co -H ... — 00 <. co CD —4 CM CO o in ^) m IO in li´J m o o m m t-~ CM O CO CM .—1 ON .. m 00 CO CM TJ< T -n CM o r~ \o i> o m m co <-> co OO 00 .. CM o CO 4" o co in co CM CM CO CM O CO 1. co t^-^. ^ CM O CM ^. c-. o 1^ oo CM CO 00 ^ oo i-. CN 0C-´ 00 o o 1—´ ON CO CM .. in CD CO CM l/´l 4CM o ./. -ON . ^. in t-4" r^. »o oo -o o . .. o NO CO in 1^-o CO o CM 00 CM CO co CO CM CM o\ .. OO 4" r— -H IO 1 ! ON IO uo m [^ CO l^ CO CO 1^ o\ O 00 00 CN| CM jr «H — .. oo m CO CO o m .. CM co ~ CM vo ON 00 CO 00 CM i.O C\| CO . ".* — CM — INI J, CO in « 1. 4" CO NO co m r~. ^r o m co in Q ON CO CO Os Q\ CM O o » 00 o o o oo o Ov CM Cvi Os 1. 1^ CO .. 1^ NO 1~" h-m oo o co , 7^ o ES d >, o pf es te CS CCJ sf a ce ..... ..... ....... ..... eu s «5 s c o . CS S H" 1 s u es li X Cđ CO CS cS o a a>> 3 . Cl cđ C0 Q. CCj B5 rh | * sa ..... a a o r" ES o o a ça a o o s s a u. o3 ua CCD, .. CQ et oa u < < c r~ CN CO -* IO CO r~ 00 o O — CM CO -# »o CD 1-oo´ ? a L^ -p « s |