DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. U ovoj naime primjernoj plohi II. tipa prema gornjem računu stajališni prostor srednjeg stabla iznosi 5760 : 306 = 18.8 m2, a sa ovakovim je — prema gornjem razmatranju — nemoguće da bi se sastojine mogle normaln o razviti u sastojine sa ukupnim zbrojem temeljnica od 28.7273 m2. Sa ovakovim stajališnim prostorom razvit će se doduše sastojine sa ukupnim zbrojem temeljnica od 28.7373 m2, ali tako, da se stabla jednog, dva i više razreda abnormalno razvijaju na uštrb stabala ostalih debljinskih razreda, kako je to slučaj i u primjernoj sastojim. Nadalje se iz dobivenog idealnog ukupnog broja stabala 476 vidi, da on nije jednak onom u primjernoj plohi tipa I., a još manje onomu plohe tipa II., iako imaju približno jednaki ukupni zbroj temeljnica. Kad se je ovim načinom ispitala i uglavila normala za preborne sastojine prije sječe, onda već nema velikih teškoća da se ustanovi normala za stanje prebornih sastojina poslije sječe. U tu svrhu valja u prvom redu biti na čistu o tomu, iznad koje će se prsne debljine stabla prebiranjem iskorišćivati, te koje će vrijeme biti potrebno, da stabla nižeg debljinskog razreda n. pr. od 40 ili 50 cm prsne debljine prirastu u stabla višeg debljinskog razreda n. pr. 50 ili 60 cm prsne debljine. No za ispravno ustanovljivanje normale poslije sječe nisu dovoljna samo navedena dva faktora, već je zato potreban još jedan odlučujući faktor, a to je g o d i š n j i tekući priras t dotične tipične sastojine. Njegova uloga kod ustanovljenja normale poslije sječe sastoji u tom, da nam pokazuje, u kojem stanju treba da ostane sastojina poslije sječe, da nam u stanovitom vremenu od 10. 15 ili 20 godina (ophodnjici) priraste do onakovog stanja, u kojem je ona bila prije sječe u prispodobi sa normalom. Naime tu treba istražiti, koji broj stabala pojedinog debljinskog razreda treba da ostane na sječini poslije sječe, da njihov ukupni tekući prirast za stanovito razdoblje dade onu drvnu gromadu, koju se prema ustanovljenoj normali prije sječe namjerava posjeći (iskoristiti). Kod toga valja uvijek voditi računa o tomu, da se sječa neće protezati samo na onaj debljinski razred stabala, koji je kao sječivi ustanovljen, već da će ona zahvatiti također i stabla nižih debljinskih razreda. Jedno radi toga, što je takova sječa neminovna kod obaranja sječivih stabala, a drugo zato, što se nekoja stabla (snjegolomi, izvale, poluizvale, šušci, strijelci) iz šumsko-uzgojnih i gospodarstvenih razloga godimice moraju posjeći. Radi ovih okolnosti ne bi se kod iskorišćivanja prebornih sastojina smjelo poći sa gledišta, da se kod crpljenja godišnjih prihoda smiju privesti sječi samo stabla sječivog debljinskog razreda, već valja sječu provađati sa gledišta, da se tečajem jednog razdoblja broj stabala nižih debljinskih razreda postepeno privađa onomu viših te konačno onomu za sječu dozrelih stabala. Nakon što se pokusnim računanjem kod izračunavanja potrebnog tekućeg godišnjeg prirasta ustanovio broj stabala pojedinog debljinskog razreda, to za ovaj broj izbačeni ukupni zbroj temeljnica daje |