DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. razred od primjerne plohe sa konkretnim brojem stabala tog razreda. Da se ona pronađe postupa se ovako. Kružna ploština srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda konkretne sastojine razdijeli se sa kružnom ploštinom srednjeg stabla slijedećeg niže g razreda. Dobiveni količnik daje faktor, s kojim pomnožen broj stabala srednjeg debljinskog razreda daje broj stabala nižeg debljinskog razreda. Ovim načinom nastavljajući dobiva se broj stabala svih nižih debljinskih razreda. Kada se traži broj stabala viših debljinskih razreda, onda se postupa tako, da se kružna ploština srednjeg stabla više g debljinskog razreda razdijeli sa kružnom ploštinom srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda. Kad se sada broj stabala srednjeg debljinskog razreda razdijeli sa dobivenim količnikom, dobije se broj stabala više g debljinskog razreda. Ovim načinom nastavljajući dobiva se broj stabala svih viših debljinskih razreda. Kada se ovako dobije broj stabala svakog debljinskog razreda i ovomu za svaki razred njihov ukupni zbroj temeljnica i njihov ukupni zbroj, moći će se odmah prosuditi, da li stajališni prostor srednjeg stabla konkretne sastojine odgovara kod normalnog razvitka sast< jina na konkretnom ukupnom zbroju temeljnica. Ako je opisanim načinom dobiveni ukupni zbroj temeljnica jednak ili približno jednak ukupnom zbroju temeljnica konkretne sastojine, onda to znači, da je za postignuće normalnih sastojina sa konkretnim zbrojem temeljnica potrebno, da veličina stajališnog prostora srednjeg stabla za normalni razvitak sastojine ne smije biti ni manja ni veća od one, što je ima srednje stablo konkretne sastojine. Ako je ukupni zbroj temeljnica manji ili veći od konkretnog, onda to znači: u prvom slučaju, da se za normalu ne može uzeti ona tipična sastojina, u kojoj veličina stajališnog prostora srednjeg stabla premaša veličinu stajališnog prostora srednjeg stabla prema broju stabala jedne konkretne tipične sastojine; a u drugom slučaju, da za pokusnim računom za normalu dobiveni zbroj temeljnica veličina stajališnog prostora srednjeg stabla mora biti manja od veličine srednjeg stabla kon kretne tipične sastojine. Po ovim rezultatima se dolazi do zaključka, da je za ustanovljenje normale prije sječe kod uređenja prebomih šuma jedan od najvažnijih faktora veličina stajališnog prostora srednjeg stabla tipične sastojine sa jednakim ili približno jednakim zbrojem temeljnica, pa ako je on za pojedinu kao tipičnu sastojinu ispravno pronađen, onda možemo biti sigurni, da je odnosna tipična sastojina kao normalna za dotičnu uređajnu jedinicu ispravno pronađena. Ža bolje razumijevanje prednjeg razmatranja o normali neka posluži ovaj primjer: Ukupni broj stabala na primjernoj plohi tipa I. jest 360. Ploština plohe = 5760 m2, koja razdijeljena sa 360 daje 16 m2. To je stajališni prostor srednjeg stabla u toj primjernoj plohi. Na stabla srednjeg debljinskog razreda otpadajuća idealna jednaka ploština = 822 m2 Ova razdijeljena sa dobivenim stajališnim prostorom za srednje stablo, |