DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 30 <-- 30 --> PDF |
294 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. u našim prebornim sastojinama, tada stabla I. razreda od 1—10; II. razr. od 11—20; III. razr. od 21—30; IV. razr. od 31—40; V. razr. od 41—50; VI. razr. 51—60 i VII. razr. od 61 naviše treba da zapremaju jednaku površinu, dakle svakom debljinskom razredu ima da pripada površina od 5760 : 7 = 822m2. Navedeno prikazuje se slikovno ovim: I. .. 11. .. III. r. IV. .. V r. VI. r. VII. r. 1-10 11-20 21—30 31-40 41-50 51-60 61822 822 822 822 822 822 822 2 2 2 2 2 m2 mmmm2 mm Ako se sada za konkretnu koju sastojinu hoće da ispita, da li se je njezinom ukupnom zbroju temeljnica dobiveni broj stabala po jednom jutru u njoj normalno razvijao, onda treba cijelu površinu od 5760 m2 da razdijelimo sa konkretnim brojem stabala, cime se dobiva količnik, koji nam kazuje, koliki stajališni prostor (Standraum) otpada na pojedino stablo. Podijelimo li sada na srednj i debljinski razred otpadajući! površinu od 822 m2 sa dobivenim stajališnim prostorom pojedinog stabla, dobit ćemo broj stabala tog debljinskog razreda. Ne bude li taj dobiveni broj stabala jednak onom broju stabala srednjeg debljinskog razreda konkretne sastojine, onda iz toga slijedi, da su se u toj sastojini stabla jednog debljinskog razreda razvijala na uštrb stabala drugih debliinskih razreda. U tom slučaju ni zbroj temeljnica za dobiveni broj stabala neće biti jednak onom dobivenom za isti razred konkretne sastojine. On će biti ili manji ili veći već prema tomu, da li je broj stabala tog deblj. razreda bio veći ili manji od konkretnoga. Ako je dobiveni broj stabla bio manji od konkretnog, to znači, da veličina stajališnog prostora srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda u konkretnoj sastojini mora biti manja od onog, dobivenog razdiobom ploštine 5760 m2 sa konkrolnim ukupnim brojem stabala. Jer kad to ne bi bilo, onda se ni ukupni pronađeni sbroj temeljnica u konkretnoj sastojini ne bi mogao nalaziti. Naprotiv, ako je dobiveni broj stabala bio veći od konkretnog, to znači, da su na račun stabala srednjeg debljinskog razreda razvijala stabla drugih debliinskih razreda te time broj stabala i zbroj temeljnica srednjeg debljinskog razreda umanjila. Dalje znači, da u konkretnoj sastojini veličina stajališnog prostora srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda mora biti druga, da se dobije onaj idealni broj stabala, kojih zbroj teleljnica sa zbrojem temeljnica ostalih debljinskih razreda daje ukupni zbroj temeljnica konkretne sastojine. Kao normalna potraživana veličina stajališnog prostora srednjeg stabla u konkretnoj tipičnoj sastojini obično nije daleko od one dobivene razdiobom ploštine (idealne) otpadajuće na srednji debljinski |