DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. 291


Kad bi se sada u konkretnim sastojinama imala da provede
sječa — uzmimo za preborne jelove sastojine prema normali poslije
sječe sa zbrojem temeljnica od 20 m2 po jednom jutru — onda odmah
udara u oči, da se u sastojini prve vrsti t. j . gdje prevladavaju niži debljinski
razredi, ne može ništa sjeći iako bi u njoj prema ustanovljenoj
ophodnjici bilo sječivih (recimo ona iznad 50 cm prsnog promjera)
stabala. To iz razloga, što je zbroj temeljnica svih debljinskih razreda
u njoj još izpod gore uzete poslijesječne normale za odnosnu uređajnu
jedinicu.


Za drugu pak vrst sastojina biti će uzeta poslijesjecna normala
sa zbrojem temeljnica od 20 m2 važan regulator za trpljenje prihoda,
naročito zato, što zbroj temeljnica svih sječivih stabala iznad 50 cm
prsne debljine t. j . 7.5009 m2 + 18.9790 m2 = 26.4799 m2 premaša razliku
između ukupnog zbroja temeljnica i normale


(36.1068 m2 — 20.0 m2 = 16.1068 m2.
To znači, da bi se sječom svih sječivih stabala zahvatilo u drvnu zalihu,
koja kao normalna ima da ostane na sječini poslije sječe.


Kod treće vrste sastojine opaža se, da uzeta poslijesjecna normala
od 20 m2 pruža mogućnost, da se u njima posjeku skoro sva sječiva
stabla iznad 50 cm prsne debljine, jer zbroj temeljnica V i VI debljinskog
razreda (6.0898 m2 + 3.6583 m2 = 9.7481 m2 približno je jednak
razlici između ukupnog zbroja temeljnica i normale. Vješt strukovnjak
znati će opravdati neznatno prehvatanje u drvnu zalihu, koja kao
normalna treba da ostane na sječini u ovakovim slučajevima.


Svakako je kod svih sastojina sa prebornom sječom važno, da
se kod crpljenja ustanovljenog prihoda zna granica, do koje se prebiranjem
stabala smije ići.


Okolnost, da neke sastojine i pored jednakog zbroja temeljnica
nemaju jednake drvne gromade, jer je njihov uzrast različit, govori u
prilog normali sa zbrojem temeljnica. Tako je na primjer bio zbroj temeljnica
u jednoj sastojini 28.7751 m2 sa drvnom gromadom od


357.86 m2, a u drugoj 28.6792 m2, dakle skoro jednak sa onim u prvoj
sastojini, dočim je drvna gromada u drugoj sastojini bila 427.35 m3.
Iz ovih se rezultata vidi, da razlika u zbroju temeljnica nije skoro nikakova,
dočim je u drvnoj gromadi znatna od 69.49 m3 U ovakovim
bi slučajevima bilo umjesno, da se za svaku bonitetu sastojine ustanovi
posebna odgovarajuća normala prema zbroju temeljnica i drvnoj gromadi.
Kod uređivanja prebornih šuma ne smije se ići do individualisanja
pojedinih sastojina, jer bi se time cijelo gospodarenje u njima
komplikovalo, a nije ničim zajamčeno, da bi i onda na sječinama poslije
prebiranja ostala ona drvna gromada, koja kao normalna treba da
ostane. Sve to ovisi o izboru primjernih stabala pojedinih debljinskih
razreda, koja budu mjerena kod ispitivanja, da li se sječom prehvatilo
u normalu ili nije. Svakom stručnjaku je poznato, da stabla iako jed
nakih prsnih debljina makar i bila jednakog uzrasta, što je također
rijetkost, nemaju jednaki srednji promjer, pa prema tomu niti jednaku
drvnu gromadu.
Razlika u drvnoj gromadi između stabala, koji su primjerno
mjerena kod ustanovljenja drvne gromade normale i onih primjerno