DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 14 <-- 14 --> PDF |
278 0 količini otpadaka kod profil, koefic. 1*0 — P = 9367o (117) „ „ . 0-8 p=94-6°/o (118) „ 0´6 p=95-7°/o- (119) „ 0-4 p =97-0°o (120) Pored toga izračunao sam dužinu (1) trupca za b = d. Ona iznosi 20-2930 d. Nanesu li se ovi postoci kao ordinale jedanput k pripadnim profitnim, a drugiput k pripadnim visinskim koeficientima kao apscisama, dobivaju se opet pravilne krivulje, analogne krivuljama na si 8. i 9., no sa ovima ipak ne posve koincidentne. Naročito izbija ova nekoincidencija kod krivulja analognih onima na si. 9. Jer počevši od apscise —=- = 0´30 dižu se krivulje postotaka, štono kod s = 20 d i unutar jednog te istog profilnog koeficienta odgovaraju pojedinim visinskim koeficientima \—.)> s početka još sasvim slabo, a poslije već znatno iznad istih krivulja za s = 5 d.* To znači, da kod svinutih, ali inače valjkastih trupaca postotak otpatka ne ovisi samo 0 visini luka takovih trupaca i o obliku greda, koje se iz njih izrezuju, već također o rasponu luka. O visini luka ovisi on doduše kud i kamo najjače, a o rasponu luka u istoj mjeri najslabije, no usprkos toga ne smije se ni upliv ovoga potonjeg faktora (raspona) odnemariti, ako se u pogledu količine otpatka želi biti sasvim na čistu. Stoga bi za precizno i svestrano tabelarno predočenje zakona, po kojima kod ovakovih trupaca pri iskorištavanju njihovu u grede rastu i padaju postoci otpatka, bilo potrebno sastaviti tabelu sa tri ulaza: rasponom luka, visinom luka i profilnim koeficientom Ne samo da bi taj posao bio vrlo pipav i k tome upravo mučan, već bi i sama takova tabela kod gotovo nikakove svrsishodnosti bila manje spretna i pregledna. Stoga sam se i ovdje ogledao za sredstvima, pomoću kojih bi se ti zakoni dali prikazati isto tako precizno, ali ipak znatno lakše, jednostavnije i svrsishodnije. Ovdje mi je k postignuću stavljenoga cilja pripomogla ova okolnost: Promatranjem krivulja na si. 10. (kao i njima sličnih krivulja za profilne koeficiente 0´8, 0*6 i 0´4) opaža se odmah na prvi pogled, da stanovitom postotku otpatka na krivulji B (koja, kako sam gore istaknuo, važi za s = 5 d) odgovara veći visinski koeficienat (—.-]> nego na krivulji A (koja važi za s = 20 d). No slična se činjenica zapaža i u pogledu njima pripadnih veličina 1. Ove su naime veličine (vidi tablicu br. 3) kod trupaca, kojima je s = 5d, u apsolutnom pogledu doduše manje od analognih veličina za s = 20 d, no u r e1 a t i v n o m pogledu — t. j . kad se stave u omjer naprama pripadnim iznosima za s — one su znatno veće od veličina 1, štono važe za s = 20 d. * Vidi npr. sliku 10., u kojoj krivulja A prikazuje rastenje postotnog otpatka uporedo sa raslenjem visinskog koeficienta (i io kod s = 20 d i unutar profilnog koeficienta i-0), dočim krivulja B prikazuje isto unutar profilnog koeficienta l-0 i kod raspona s = 5 d. |