DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 9     <-- 9 -->        PDF

O količini otpadaka


Pad promjera izražuje se uvijek po tekućem metru, t. j . u slučajevima,
u kojima on nije sasvim jednoličan, ustanovljuje se iznos
pada prosječn o za svaki metar dužine. No kod strogo čunjastih
trupaca on je posve jednoličan, t. j . na svakom metru dužine sasvim
jednak.


a) Uzmimo najprije, da pad promjera po t. m. iznosi 1 cm,
dakle 1% IH 0"01. U ovom slučaju promjer trupca u sredini dužine
(.) iznosi:


. = d + 5d. 0-01 =- 1-05 d (12,)
dočim je promjer (D) na debljem kraju trupca:
D = d + lOd. 001 = 1-10 d - (13).
St-ga je:


G = * (1-10 d)2 -n. 05025 d2 (14),


4. = 4. -j- (1-05 .. ., 1-1025 d- (15),


dočim za g vrijedi i ovdje izraz d2 = * 0"25 d´. Obzirom na to
proizlazi dalje za navedenu aritmetičku sredinu iznos:
O + 4v +_g = 0.2758 ^it 0>8Ć65 d, (16)_


Odbivši od toga iznosa iznos pod (2), t. j . 0"5000 d2, preostaje
kao diferencija među ploštinom aritmetički srednje kružne plohe mjerodavne
za volumen ovog čunjastog trupca (0´8665 d2) i ploštinom
poprečnog prereza kvadrntne grede, koja se iz istog trupca dade izvaditi
(0-5000 d2), iznos 0-3665 d2.


Relativn i je iznos te diferencije:


<17)


p-^§nj-«w.-


Ovdje je, kako vidimo, količina otpatka okruglo za 6°´o veća, nego u
analognom slučaju pod (4).
Isti postupak primijenio sam i na slučajeve izrezivanja greda sa
pojedinim gore navedenim oblicima pravokutnog poprečnog prereza,


t. j . od aritmetski srednje kružne plohe trupca (16) odbijao sam redom
ploštine poprečn h prereza za grede sa profilnim koeficientima 0*8,
0*6 i 0´4, pak sam jednako kao gore ustanov o postotne iznose ovih
diferencija — stavivši te diferencije u postotni omjer naprama kružnoj
plohi pod (16). Postotne količine otpatka iznose dakle za te slučajeve
ovoliko :
kod grede sa ( 0´8 ... ... p 43-7% (18)


profilnim koefi- 0´6 — — p 49-l°/o (19)


cientom: | 0´4 ... ... p 60-2% (20)


Nanešenjem ovih postotnih iznosa kao ordinata k pripadnim
apscisama (0´4, 0-6, 0-8, 1*0) dobio sam opet pravilnu krivulju (AC na
si. 3.), koja od početne ordinate (100°/) do konačne (42%) pokazuje
nešto polaganiju tendenciju padanja.