DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 8     <-- 8 -->        PDF

218 0 količini otpadaka


osi konveksnu krivulju (AB), koja od početne ordinate (100%)* pa sve
do konačne ord nate (36 /0) pokazuje neprestanu i pravilnu tendenciju
padanja odnosnog postotka — s početka naglu, a poslije polaganu.


Sve ostale, po meni gore neizračunane, a ipak za potanje prosuđivanje
nazočnog pitanja više ili manje važne ordinate (postoci
otpatke) dadu se stoga jednostavno očitati iz te krivulje. Samo se ja
za sada u svrhu brojčanog prikaza zekona, po kojem postotak otpatka
raste uporedo sa padanjem profilnog koeficienta, neću još posluživati
iznosima, koji proizlaze direktno iz ovog očitavan:a.


II. Nakon ovoga vrijedno bi bilo također znati, koliko drva cdlazi
u otpadak pri i/rezivanju pravokutnih (kvadratnih) greda iz trupaca,
koji imaju oblik kusatog cunja.
Ovdje otpadak mora naravski da je veći, jer je ovdje za poprečni
profil grede mjerodavan poprečni prerez trupca na tanjem kraju.


Osim toga mora da je otpadak najveći kod trupaca, kojima
promjer naprama tanjem kraju najjače opada. Isto tako kod stanovite
množine trupaca, kojima promjer naprama tanjem kraju jednak o
opad?, mora da ode u otpadak najviše drva od onih trupaca, koji su
najduži. Samo je pitanje, kolik o drva odlazi ovdje u otpadak kod
greda raznog obi ka i dužine — opet dakako uz predmnjevu, da je
poprečni prerez grede na cijeloj njezinoj dužini svuda jednak (što u
pravilu mora i da bude), kao također da je dužina grede jednaka
dužini trupca.


I ovdje vrijede za ploštinu poprečnih prereza u greda raznih pod
ioč. I. navedenih oblika izrazi pod (2), (7) Ud., samo se te ploštine
iztažuju ovdje pomoću promjera na tanjem kraju.


Još veća razlika naprama gornjim izvodima postoji ovdje u toliko,
što se ovdje ploština poprečnog prereza gredinog ne smije
sravnjivati samo sa ploštinom (g) poprečnog prereza trupčeva na
tanjem kraju, već je ovdje u navedenu svrhu potrebno osim ploštine
g uzeti u obzir i ploštinu poprečnog prereza trupčeva u sredini du


zine (.) kao i ploštinu na debljem kraju (G) i to u obliku aritmetsk«
sredine ~—9 Najjednostavniji oblik ispravne formule za vo
lumen kusatog cunja, u kojoj je među inima zastupan i po


« . .,.,.. G + 4y + g


precni prerez na tanjem kraju, glasi naime v —.


(Rieckeova ili, ispravnije, Newtonova formula).
Stoga je ovdje također potrebno, da se ploština Y kao i ploštin
G izraze pomoću promjera na ianjem kraju, a u tu je svrhu potrebu
privući u pomoć pad promjera kao i dužinu trupca — oboje op«
izraženo promjerom na tanjem kraju.


1. Uzmimo dakle najprije trupac, kojemu dužin a iznosi 101
gdje je d promjer trupca na tanjem kraju, dočim faktor 10 nij
ovdje ništa dmgo, već „koeficienat dužine".
*) Da početna ordinata mora iznositi 100°o> proizlazi otud, što bi nepresl
nim suživanjem jedne stranice pravokutnikove — do iznosa O´Oa — morala jedn
stavno cijela drvna masa trupčeva otići u otpadak.