DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 8 <-- 8 --> PDF |
218 0 količini otpadaka osi konveksnu krivulju (AB), koja od početne ordinate (100%)* pa sve do konačne ord nate (36 /0) pokazuje neprestanu i pravilnu tendenciju padanja odnosnog postotka — s početka naglu, a poslije polaganu. Sve ostale, po meni gore neizračunane, a ipak za potanje prosuđivanje nazočnog pitanja više ili manje važne ordinate (postoci otpatke) dadu se stoga jednostavno očitati iz te krivulje. Samo se ja za sada u svrhu brojčanog prikaza zekona, po kojem postotak otpatka raste uporedo sa padanjem profilnog koeficienta, neću još posluživati iznosima, koji proizlaze direktno iz ovog očitavan:a. II. Nakon ovoga vrijedno bi bilo također znati, koliko drva cdlazi u otpadak pri i/rezivanju pravokutnih (kvadratnih) greda iz trupaca, koji imaju oblik kusatog cunja. Ovdje otpadak mora naravski da je veći, jer je ovdje za poprečni profil grede mjerodavan poprečni prerez trupca na tanjem kraju. Osim toga mora da je otpadak najveći kod trupaca, kojima promjer naprama tanjem kraju najjače opada. Isto tako kod stanovite množine trupaca, kojima promjer naprama tanjem kraju jednak o opad?, mora da ode u otpadak najviše drva od onih trupaca, koji su najduži. Samo je pitanje, kolik o drva odlazi ovdje u otpadak kod greda raznog obi ka i dužine — opet dakako uz predmnjevu, da je poprečni prerez grede na cijeloj njezinoj dužini svuda jednak (što u pravilu mora i da bude), kao također da je dužina grede jednaka dužini trupca. I ovdje vrijede za ploštinu poprečnih prereza u greda raznih pod ioč. I. navedenih oblika izrazi pod (2), (7) Ud., samo se te ploštine iztažuju ovdje pomoću promjera na tanjem kraju. Još veća razlika naprama gornjim izvodima postoji ovdje u toliko, što se ovdje ploština poprečnog prereza gredinog ne smije sravnjivati samo sa ploštinom (g) poprečnog prereza trupčeva na tanjem kraju, već je ovdje u navedenu svrhu potrebno osim ploštine g uzeti u obzir i ploštinu poprečnog prereza trupčeva u sredini du zine (.) kao i ploštinu na debljem kraju (G) i to u obliku aritmetsk« sredine ~—9 Najjednostavniji oblik ispravne formule za vo lumen kusatog cunja, u kojoj je među inima zastupan i po « . .,.,.. G + 4y + g precni prerez na tanjem kraju, glasi naime v —. (Rieckeova ili, ispravnije, Newtonova formula). Stoga je ovdje također potrebno, da se ploština Y kao i ploštin G izraze pomoću promjera na ianjem kraju, a u tu je svrhu potrebu privući u pomoć pad promjera kao i dužinu trupca — oboje op« izraženo promjerom na tanjem kraju. 1. Uzmimo dakle najprije trupac, kojemu dužin a iznosi 101 gdje je d promjer trupca na tanjem kraju, dočim faktor 10 nij ovdje ništa dmgo, već „koeficienat dužine". *) Da početna ordinata mora iznositi 100°o> proizlazi otud, što bi nepresl nim suživanjem jedne stranice pravokutnikove — do iznosa O´Oa — morala jedn stavno cijela drvna masa trupčeva otići u otpadak. |