DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 42 <-- 42 --> PDF |
252 Šuma i izvodnja 2. pravilno podizanje i gajenje hrastovih sastojina: prije svega rano proredjivanje i čišćenje od topole s osobitim obzirom na razvoj krošnje hrastova, i uzgoj mješovite sastojine sa najviše 40% hrastovih stabala. A konačno zaključuje pisac svoj članak sa konstatacijom, da usprkos sušenja hrastovih sastojina već od mnogo godina, u stručnim listovima ima vrl o mal o podatak a i da su mišljenja tako različna i kontradiktorna, da se iz njih ne da stvoriti nijedan dobar zaključak. Tom prilikom upozorujem na članak inž. Levina Heisingera, šumara i. o. Gj. pod naslovom „0 kanalizaciji nizinskih šuma uopće, a podravskih napose«, otisnut u »Š. L.« od 1. VIII. 1917. br. 7. i 8. (str. 207.) U njemu pisac iznosi svoje mišljenje i načine, kojim bi se otklonile postojeće smetnje u napredovanju nizinskih šum. sastojina, i njihovog prirasta, te svoj predlog obrazlaže onako, kako je to djelomično u uvodno citiranoj rješidbi od 19. IX. 1924. br. VII.—171 izneseno. Osvrćem se i na članak, otisnut u »Narodnoj Šumi« od 31. V. 1924., br. 22. pod naslovom »Posavska poplava sa gledišta šumarstva«. U njemu se konstatuje. da je to pitanje tretirala anketa šumarskih i vodogradjevnih stručnjaka na pobudu ministarstva poljoprivrede i voda. Tom je prilikom nakon svestrane rasprave i dugih diskusija uvaženo uporno gledište šumarskih stručnjaka: da se pristupi k izgradnji savskog napisa (Gunja—Mitrovica) s tom modifikacijom, da se na shodnim mjestima izvedu čepovi, pomoću kojih bi se vodostaj u šumama po potrebi mogao regulisati. Pisac toga članka ističe, da bi isušenje mnogo doprinijelo poboljšanju sanitarnih prilika tamošnjih stanovnika (od malarije i tuberkuloze, a stoka od metilja) i nadovezuje pitanje, da li bi država sa nacionalno-ekonomskog gledišta morala ove šume i dalje podržavati ili melioracijom tla pretvoriti 230.000 kat. jutara u plodne ravnic3. On je mišljenja da bi za ova dva suprotna interesa trebalo naći rješenje u prilog one strane, za koju govore jači razlozi sa općeg nacionalno-ekonomskog stanovišta — i zaključuje s apelom na nadležna mjesta, da se podigmićem savskog nasipa Gunja—Mitrovica i za buduće osigura egzistencija ovih šuma — i da se neprojektovani čepovi za natapanje šuma uvrste u projekt. A pisac članka u »Jugosl. Lloydu« od 8. VII. 1924. br. 154. pod naslovom »Napred sa po šumljivanjem«, predočujući bogatstvo naše države na šumama, poziva, da se pošundjavanju posveti još veća skrb i briga. Nema sumnje, da je taj članak dobro smišljen i — prihvatljiv, pa će se postepenim radom i doći do poželjnog rezultata — jamačno i u nizinskim šum. krajevima. Ali u ovima bit će to tek onda, kad se na čistac izvede pitanje : da li suvišna voda šumskoj sastojim škodi ili ne i zašto? te ako ne škodi, na koji se način kane poboljšati zdravstvene prilike u šum. malaričnim predjelima? Ministarstvo zdravlja i podredjene mu ustanove ulažu sav svoj napor u cilju, da okužene krajeve ozdrave. Ako se dakle rješenje predmetnog pitanja smatra nekom vrsti »gordijskog čvora«, to ga treba — uočivši sv e nužne momente — ipak jedared skinuti s dnevnog reda i poći ispravnim pravcem, što ga sporazumno u formi zak. propis a odrede odlučujući stručnjaci: šumarski, hidrotehnički i sanitetski. Time bi se u velike koristilo zdravstvu, a olakšao i posao upravnim činovnicima kod provadjanja vodopravnih rasprava i izricanja odluka, a tako i zastupnicima šum. posjednika, koji bi se riješili dosadanjih dužnosti u pobijanju istih razloga, svog j e dnostrano g šum. stručnog shvatanja. |