DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Šuma i izvodnja pokazalo, a nauka to temeljito dokazala, da šum. kulture u inunđacionim područjima nakon njihovog isušenja proživljavaju tešku fizičku krizu. Ovi su prigovori odbijeni s razloga što je melioracija nizinskih šuma uslovljena kanalizacijom u cilju odvodnje podvodnih ili močvarnih predjela, jer inače nastaju u šumskom uzgoju, ove smetnje: 1. stagmirajuća voda na površini ili u samom tlu sprečava pristup vazduha u tlo te se tako stvaraju spojevi iz kojih rezultira kiseli humus; 2. sprečavanje oborinske vode (kišnice), koja šumsko tlo obogaćuje hranivim spojevima (dušikom) a pospješuje i cirkulaciju vazduha; 3. pogodovanje porastu korena i drača; 4. izlaganje šum. sastojine štetama (mraz), bolestima (gljive) i oštećenjima od zaraznika; 5. sprečavanje podignuća lova, 6. otešćavanje prohodnosti i 7. okuženje vazduha okoline na zdravstveni uštrb žiteljstva i organa, koji u takove šum. predjele moraju da zalaze. Time se podjedno pobija nikakvim autorom ne potkrepljena tvrdnja utjecatelja, da su isušena šum. zemljišta više na štetu šumi, nego na korist. To stanovište ni sa čisto stručno-šumarskog gledišta ne može da stoji2) kad je općeno u narodnom gospodarstvu poznato, da se kvalitet bila koje vrste kultiviranog priroda znatno diže samo poboljšanjem boniteta tla odvodnjom. Njenom se pomoći šume u vrsnoći i kolikoći dotjeravaju i kao tek takove blagotvorno ispoljuju svoju klimatsku i higijensku vrijednost. Pri tome valja slijediti ne fiskalni, već opći nacionalno ekonomski interes. I u drugom jednom slučaju rješidbom od 8. 8. 1924. br. 2373 bijaše utok odbijen s razloga, što šumi iako je uzgojena pod nezaštitnim prilikama, provedba kanalizacije ne može nanijeti nikakovu štetu, a naprotiv ju može samo podići u svojoj općoj vrijednosti obzirom na prohodnost šumskih predjela i nesmetanost rada u istima, što utjecatelj svakako u vidu imati mora. Tomu služi dokazom i ta činjenica, što u njegovim šumama već postoje kanali, pa će novoprojektirani samo pospješiti oticanje suvišne vode i sa teritorija šume, a time mu donositi očiglednu korist. Iz toga se razloga ") Sa priznanjem1 ističemo, da se gospodin pisac očito trudio, da se prije pisanja ovih svojih izvoda upozna i sa člancima, kej i su u toj stvari u nas pisani. No ne možemo mu zamjeriti, ako> mu nije dopala ruku ni jedna šumarsko-stručna knjiga, koja govori o tom pitamju. Odatle i potječe ova mala disorijentovanost. Naprotiv šumske uprave i njihovi upravnici, koji su branili svoje gledište, znali su posve tačno, da se u svojim tvrdjama mogu pozvati i na šumarsku nauku. Zašli bi predaleko, da ovdje izbrajamo sve ono, što je a tome pisano u šumarskoj, literaturi. Mi ćemo ovdje samo ukratko reasumirati najvažnije. Svakoj odvodnji cilj je, da S3 odvede suvišna voda. Prije toga valja pomno istražiti sve one momente, koji mogu doći u obzir te naročito utvrditi, što se ima smatrati suvišnom vodom. Inače se može desiti da se neopreznim odvodnjavanjem izazovu vrlo znatne lose posljedice, koje mogu lako prevagnuti očekivane koristi. Tako može neka dobro smišljena odvodnja, da bude sa gledišta šumarskoga od posve negativne vrijednosti. Iskustvo je pokazalo, da odvodnjavanje često uzrokuje suviše veliko smanjivanje vode temeljnice i spuštanje njenog nivoa. Prirodno je, da tako nastaje poremećenje u životu stabla. Ovo je poremećenje to jače, što pliće je korenje. od |