DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 3     <-- 3 -->        PDF

.... 4. „........ ...." ...... 49.


Prof. dr. A. Levaković (Zagreb):


O količini otpatka pri obdjelavanju oblovine
u oštrobridne grede.


Nedavno mi je saopćio gosp. urednik,* da ga vrlo interesuje
teorijska strana pitanja, koliko drva ode u otpadak, ako se na jednu
stranu uvinuli trupci izrađuju u ravne grede sa oš´rim uglovima. Taj
je otpadak, reče mi, (kako je i poznato) to veći, što je veća krivina
luka (t. j . krive linije nalazne na konkavnoj strani trupca). Njega da
pored gornjeg, općeg pitanja o kol.čini toga otpatka naročito zanima
(pa da me zato moli, neka bih zajedno sa spomenutim pifanjem
potanje istražio) pitanje, kako otpadak faktično raste sa
visinom luka, t. j . sa uda´jenošću između vi ha lukova (njegove srednje
točke) i pravca, koji spaja oba njegova kraja.


Odazivljući se ovoj zamolbi gosp. kolege pristupih poslu. Pošto
držim, da će rezultati toga posla biti nešto od interesa i za ostale
stručne drugove, iznosim ih ovdje.


U jedan specijalni slučaj ukrivljenosti trupaca spada također
pravnost njihova, jer je poznato, da se i pravac općenito smatra kao
jedna naročita (najjednostavnija) vrst krivulja. Stoga ću najprije pretresti
pitanje:


* Potaknuli s:i´o ovo pitanje sa posve praktičnih razloga. Kako je poznato,
po uspjeh iskorišćivanja šuma od odlučne je važnosti procena t tehničk i
uporabivo g drveta . Baš o njemu uvelike ovisi fiuansijski uspjeh iskorišćivanja.
Sa procentom tehnički uporabivog drveta u tjesnoj je vezi procena t
otpadak« . Procenat tehnički uporabivog drveta odnosno procenat otpadaka
kod iskorišćivanja šuma usiovljen je čitavim nizom momenata. Poznavanje tih
momenaia potrebno je onome, tko procjenjuje i prodaje šumu, no još je potrebnije
poznavanje tih momenata onome, tko kupuje i preradjuje Suran. Za to ,T-gcvina
drveterr. i drvarska industrija i vodi toliko računa o tome.


Ako apstrahiramo duljinu debla, način i tehniku iskorišćivanja, ovisan je
procenat tehnički uporabivog drveta i otpadaka u glavnom o ovim momentima :
1,0 čtstoti od grana (duljini debla), (dépourvue des branche«,
a fut long, Astreinheit, Langschâftigkeit).


2. O pravnost i debl a (rectitude, régularité du fut, Geradwuchsigkeit,
(ieradschâîtigkeit).
3. O jedril i i (punoći, puncđrvnosti), (a fut bien ienue, [sousienae].
Vollholzigkeit, a fut mal tenue, [sous tenue], a fut décroissant, Abholzigkeit).