DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 3 <-- 3 --> PDF |
.... 4. „........ ...." ...... 49. Prof. dr. A. Levaković (Zagreb): O količini otpatka pri obdjelavanju oblovine u oštrobridne grede. Nedavno mi je saopćio gosp. urednik,* da ga vrlo interesuje teorijska strana pitanja, koliko drva ode u otpadak, ako se na jednu stranu uvinuli trupci izrađuju u ravne grede sa oš´rim uglovima. Taj je otpadak, reče mi, (kako je i poznato) to veći, što je veća krivina luka (t. j . krive linije nalazne na konkavnoj strani trupca). Njega da pored gornjeg, općeg pitanja o kol.čini toga otpatka naročito zanima (pa da me zato moli, neka bih zajedno sa spomenutim pifanjem potanje istražio) pitanje, kako otpadak faktično raste sa visinom luka, t. j . sa uda´jenošću između vi ha lukova (njegove srednje točke) i pravca, koji spaja oba njegova kraja. Odazivljući se ovoj zamolbi gosp. kolege pristupih poslu. Pošto držim, da će rezultati toga posla biti nešto od interesa i za ostale stručne drugove, iznosim ih ovdje. U jedan specijalni slučaj ukrivljenosti trupaca spada također pravnost njihova, jer je poznato, da se i pravac općenito smatra kao jedna naročita (najjednostavnija) vrst krivulja. Stoga ću najprije pretresti pitanje: * Potaknuli s:i´o ovo pitanje sa posve praktičnih razloga. Kako je poznato, po uspjeh iskorišćivanja šuma od odlučne je važnosti procena t tehničk i uporabivo g drveta . Baš o njemu uvelike ovisi fiuansijski uspjeh iskorišćivanja. Sa procentom tehnički uporabivog drveta u tjesnoj je vezi procena t otpadak« . Procenat tehnički uporabivog drveta odnosno procenat otpadaka kod iskorišćivanja šuma usiovljen je čitavim nizom momenata. Poznavanje tih momenaia potrebno je onome, tko procjenjuje i prodaje šumu, no još je potrebnije poznavanje tih momenata onome, tko kupuje i preradjuje Suran. Za to ,T-gcvina drveterr. i drvarska industrija i vodi toliko računa o tome. Ako apstrahiramo duljinu debla, način i tehniku iskorišćivanja, ovisan je procenat tehnički uporabivog drveta i otpadaka u glavnom o ovim momentima : 1,0 čtstoti od grana (duljini debla), (dépourvue des branche«, a fut long, Astreinheit, Langschâftigkeit). 2. O pravnost i debl a (rectitude, régularité du fut, Geradwuchsigkeit, (ieradschâîtigkeit). 3. O jedril i i (punoći, puncđrvnosti), (a fut bien ienue, [sousienae]. Vollholzigkeit, a fut mal tenue, [sous tenue], a fut décroissant, Abholzigkeit). |