DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 17 <-- 17 --> PDF |
O količini otpadaka A g = 0-8679 d2 — 0*5000 d2 = 03679 da (57). Dvdje sam doduše također mogao mjesto same veličine y uzeti aritnetsku sredinu > koja jednako vrijedi i za kusati parabolo d. No to bi bilo samo nepotrebno ševrdanje, jer je (o čem se svatko Tiože vrlo lako uvjeriti) kod kusatog paraboloida — -— = .- Na osnovi jednadžbe (57) proizlazi za postotnu količinu otjatka iznos: 42>40 p ^ JSTVIF -/o <58>- Sravni li se ovaj iznos sa iznosom pod (17), štono vrijedi za čuljast trupac iste dužine i istog ukupnog pada promjera, proizlazi tek )osve neznatna diferencija od -J 0*1%´ Dakle je kod trupaca sa dužinom 10 d i ukupnim padom promjera od 0*1 d obzirem na količinu otpatka pri izradbi njihovoj u )štrobridne kvadratne grede praktički sasvim svejedno, jesu li oni ;unjasti ili paraboloidni. Na sasvim analogan način ustanovio sam količinu otpatka i za )ne slučajeve kvadratnih greda, u kojima paraboloidni trupci imaju lužinu i ukupni pad promjera prema točkama II. 1. b), II. 1 c), II. 2b), I. 2. c), II. 2. d). Za ovaj potonji slučaj proširio sam račun i na izezivanje grede sa profitnim koeficientom 0´4. Da se ovi rezultati uzmognu što lakše dovesti u vezu sa anaognim rezultatima za čunjaste trupce, navest ću ih pod istim oznakama, pod kojima sam naveo i ove, samo ću k odnosnim brojkama i zagradi, štono označuju pojedine prijašnje jednadžbe, dodati još ilovo a. Dakle je u pojedinim ovim daljnjim slučajevima paraboloidnih rupaca: p, = 47 8o/o (21 a) .. = 52 70/o ... (25 a) p4 - 57-00/0 (39 a) ps = 64-2o/o (43 a) p6 = 70-0% (47 a) p-= 79-3o/o (50 a) Kako vidimo, diferencije između ovih postotaka u pogledu ko ičine otpatka i postotaka pod (21), (25), (59), (43), (47) i (50) iznose edom: + 03, + 0´6 + 0´8 + 1*2 - 17 + 1´2, t. j. u svim slučaje ovima paraboloidnih irupaca postotak otpatka je veći nego kod strogo :unjastih trupaca. To se uostalom dalo već sa sigurnošću predvidjeti vidi si. 5.), jer — uz predmnjevu istih skrajnjih poprečnih ploha »araboloidan trupac ima veću, a neiloidan manju drvnu masu od ču ijastog trupca. Ono, što se nije dalo sa sigurnošću predvidjeti, to su iznosi »ostotnih diferencija. Međutim iz gornjih brojaka vidimo, da iznosi iavedenih diferencija kod trupaca sa koeficientom pada ispod 0´5 ni ako ne mogu uplivati na rezultat očitovanja iz tablice br. 2 Kod tru |