DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 15 <-- 15 --> PDF |
0 količini otpadaka Kod svih trupaca naime, koji imaju isti promjer d, mijenja se koeficienat pada sa promjerom D. Uzme li se dakle za d npr. iznos od 30 cm, a za D iznos od 40 cm, onda koeficienat pada iznosi ,y = 0´33. Za najbliži koeficienat pada u tabeli (0´35) izlaze postoci 54, 54, 55, 57, 60, 63, 68. Uzme li se dalje (kod istoga d) za D iznos 45, onda koeficienat pada iznosi ^. = 0´50 itd. Tako bi se postoci otpatka mogli iz tabele očitati (ili pomoću nje interpolisati) najprije kod promjera d = 30 za sve moguće D zatim opet kod promjera d = 31 za sve moguće D, dalje na isti način kod promjera d = 32 itd. Ovakova bi tdbela bila naravski nešto praktičnija (jer ne bi za htijevala izračunavanje koeficienta -,—)> no zato bi bila i dobrano voluminozna, jer bi se u njoj pojedini iznosi tabele 2 mnogoputa opetovali. Sastav njezin imao bi međutim smisla, kad bi se radilo o količini otpatka samo za slučaj izrezivanja kvadratnih greda. III. Oblik kusatog cunja dolazi kod trupaca, koji na oba kraja nisu jednako debeli, najčešće. No nije kod ovakovih trupaca isključen ni oblik kusatog paraboloida, kao ni oblik kusatog neiloida. Dapače se ovi oblici, naročito onaj kusatoga paraboloida, mogu kod ovakovih trupaca smatrati kao dosta česta pojava. Gdje pak ima ekstrema, t. j. s jedne strane paraboloidnih i s druge strane neilo* idnih trupaca (inače u glavnom čunjaste osnovne forme), tamo mora biti i svih mogućih prelaza od jednog ekstrema do drugoga. Stoga sam se pri rješavanju nazočnog pitanja osvrnuo također na ovakove „izbočeno čunjaste" i „udubljeno čunjaste" trupce, a naročito na njihove ekstreme, t. j . trupce oblika paraboloidnog i neiloidnog. Pri tom mi je bilo stalo navlastito do toga, da ustanovim, da li je kod ovakovih trupaca postotak otpatka napadno različan od gore ustanovljenih brojaka, ili mu je iznos od ovih brojaka tek neznatno diferentan, tako da se eventualno na ovakove različite forme trupaca ne bi uopće bilo vrijedno ni osvrtati. U tu je svrhu bilo dakako nužno udesiti postupak (račun) tako, da se on odnosi na neke već gore navedene slučajeve, samo s tom razlikom, da mjesto pravca kao izvodnice (Erzeugungskurve, courbe génératrice) dolazi ovdje kao izvodnica jedna od paraboličkih krivulja. Slika 5. prikazuje polovicu uzdužnog prereza irupčevog u tri bitne varijante. Potpuno izvučena krivulja ABC prikazuje u zajednici sa prušcima AD, DE i CE uzdužni polu-prerez kusatog paraboloida, crtkana krivulja AB´C uzdužni poluprerez kusatog neiloida, a crtkani pravac AC uzdužni poluprerez kusatog cunja. Veličine AD i CE prikazuju krajnje (čeone) radije, dok veličina BF = y prikazuje radij u polovici dužine (raspolovljenog po dužini kusatog paraboloida). Manji čeoni radij I AD = -.., koji je i ovdje izlazište svega računanja, nalazi se, kako vidimo, u ordinatnoj osi. Kako je poznato, jednadžba parabole, koja rotacijom oko apscisne osi određuje oplošje kusatog paraboloida, glasi: |