DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1925 str. 12 <-- 12 --> PDF |
0 količini otpadaka 1-0 -p - 68-3° o (47 za gredu sa t 0-8 -p - 68-9% ... (48; profilnim | 0-6 .. p = 7.9°/. (49; koeficientom ! 0-4 .". 78-1% (50] Pomoću ovih iznosa konsfruisana je kiivulja AH na si. 3. Mogao sam slične račune i dalje nastaviti — sve do dužine 50 d, koja se može već smatrati kao kod trupaca skrajnje moguća No to nije bilo potrebno, jer sam već dobio sasvim dovoljno podataka za svestranu grafičku interpolaciju, koju mi ovdje omogućuje jedna naročita okolnost. Sve krivulje na si. 3 pokazuju naime dvije izričite svima njima sasvim zajedničke zakonitosti u toliko, što: i. kod jednog te istog profilnog koeficienta postotak otpatka stalno i sasvim pravilno raste kako sa padom promjera po t. m. (unutar jednog te istog koeficienta dužine) tako i sa koeficientom dužine (unutar jednog te istog pada promjera po t. m.); 2. kod dvaput manjeg koeficienta dužine i dvaput većeg pada promjera po t. m. postotak otpatka iznosi isto toliko, koliko kod dvaput većeg koeficienta dužine, ali zato dvaput slabijeg pada promjera po t. m. Ako dakle postotak otpatka obzirom na ove okolnosti po sasvim istom zakonu raste i sa padom promjera po t m. (kod jednog te istog koeficienta dužine) i sa koeficientom dužine (kod jednog te istog pada promjera po t. m ), onda on po tom istom (ili barem srodnom) zakonu mora naravski da raste i uporedo sa produkto m ovih dvaju faktora. No produkt ovih dvaju faktora (t. j . koeficienta dužine i pada promjera po t. m.)* nije ništa drugo, već iznos, koji pomnožen sa promjerom na tanjem kraju daje ukupni pad promjera od debljega kraja trupčevog do tanjega (ili drugim riječima : diferenciju između promjera na debljem i promjera na tanjem kraju). Stoga dakle produktu od koeficienta dužine i pada promjera po t. m. pripada zapravo jednostavni naziv „koeficienat ukupnog pada" ili još kraće „koeficienat pada". Obzirom na to, da — kako sam netom naveo — postotak otpatka mora po stanovitom, sasvim izrazitom zakonu rasti uporedo sa ovim koef cientom pada, poredao sam pregledno u tablici broj 1. sve postotke navedene pod (4), (9), (10), (11), (17) do (28), (39) do (50) zajedno sa pripadnim im koeficientima pada. Zatim sam unutar svakog pojedinog profilnog koeficienta napose naneo grafički odnosne postotke otpatka kao ordinate k pripadnim koeficientima pada kao apsćisama. Izvedene na taj način krivulje (slika 4.) potvrdile su u potpunoj mjeri moje očekivanje. *) Ovaj se pad mora naravski, kako je gore navedeno, izražavati u stotinkama metra (npr. 001, 002. 003.) |