DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Zakonodavstvo 197 je, na velikom prostoru, oštetom se umanjuje prirast, pripravlja teren za druge štetočtaje. Može biti prvotni primarni štetočinja, ili sa Bupalus plniarius i vrstima roda Lophyrus drugotni, sekundarni. Napada na bor (Pinus silvestris) bez razlike dobe» neprilika je veća na slabom, pjeskovitom tlu, kao što je u ovom slučaju. Na američki bor Pinus rigida nije išla miušica. Preporučivalo se, da se zgrću iglice i grane sa zemlje i spale, da se unište ličinke, odnosno kukuljice mušice, ali time se unište i njihovi nametnici, naravni pomagači obrane. Pisac nije našao od prije poznatu osicu Ceraphron brachynteri, već drugu Misocyclops pini, dulje se roji, 30 dana (brachinterna samo 15 dana). Tih je nametnika bilo vrlo mnogo. Osica nabode dugom iglicom jajašca mušice, uništi. Pomažu i neki pauci, pisac je našao u kolu pauka krstaša 40—50 uhvaćnih mušica. Mnoge se mušice prljepe na Cerastium semidecandrum i preko 20 na jedinoj biljci. Ozbiljna radnja našega čovjeka zaslužuje našu pažnju, zato sam o njo} progovorio opširnije. Dr. Aug. Langhoffer. I Zakonodavstvo. AGRARNA REFORMA I PRODAJA ŠUMA. U provođenju naredbe br. 14082 od 3. septembra 1920., koja govori o državnom nadzoru i upravi velikih posjeda uopće a u svom članu 14. o ubiranju 5% prinosa za pokriće troškova agrarne reforme i kolonizacije, izbile su neke nesaglasnosti u tumačenju njenih naređenja, koje su često dovodile do spora između prevodioca na jednoj a interesovanog lica na drugoj strani. U želji, da se državnoj vlasti dade mogućnost, kako bi se ove nesaglasnosti zaravnale te kako bi _se interesovana Kca očuvala od štetnih posljedaka, koji bi mogli da po njih nastanu iz nepravilnog tumačenja pomenute naredbe, slobodni smo te ov m skrećemo pažnju gospodina Ministra za Agrarnu Reformu na neke važne momente po ovome pitanju. 1. Iz osnovne misli onih naređenja državne vlasti, koja su skupljena pod kratkim imenom »Agrarna reforma«, razblre se, da je agrarna reforma svagda držala u vidu, one posjede, koji se imadu smatrati velikima. I ako držimo, da demarkacijona Lnija, koja je danas povučena između velikog i malog posjeda» nikako nije definitivna, ona ipak znači neku povremenu granicu do koje državna vlast može da ide u ograničavanju privatne svojine, koje je predviđeno članom 37. ustava. No pored svega toga se dešava, da se naređenja državne vlasti, kojima je u času njihova stvaranja bio u vidu samo veliki posjed, primjenjuju u praks! i na šumske posjede ispod utvrđenoga maksima, dakle na srednji i mali posjed. Naročito to biva u Sloveniji. Takovim se proširivanjem i primjenjivanjem onih naređenja, koja su donesena za velika posjed, i na srednji i mali posjed, nanosi nepravda njihovim sopstvenicima, jer se time izvodi takovo ograničavanje privatne sVojCne, koje je protivurječiu sa članom 37. ustava. |
ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Zakonodavstvo Dosljedno tome netačno je propisivati ubiranje pristojbe, koja je predviđena za šumske proizvode sa velikoga posjeda, srednjim i malim posjedima. Potrebno bi dakle bilo da se potćinjenim agrarnim direkcijama izdadu upute, da se ove u provođenju propisa o agrarnoj reformi staraju o tome, kako se ne bi u praksi primjenjivali na srednje i na male posjede oni propisi, koji su izdani za velike posjede. 2. Kod provođenja naređenja o agrarnoj reformi redovno ostaje sa strane nadležnih vlasti previđen jedan vrlo važan i odlučan rnomenat: da se naredba br. 14082 odnosi samo za one velike posjede, koji su stavljeni pod sekvestar ili uzeti pod državnu upravu, a nikako ne na sve velike posjede. Da je tome tako najbolje se razbire iz činjenice, da je članom 7. pomenute naredbe dokinut odnosno modifikovan prvobitni član 7. naredbe od 11. februara 1920. br. 2202. Taj član taksativno navodi one slučajeve, u kojima može da dođe do stavljanja pod sekvestar ili do uzimanja pod državnu upravu. No prema članu 7. pomenute naredbe takovoj sekvestraciji odnosno uzimanju pod državnu upravu treba da predhodi: 1. Utvrđivanje činjenice, da se veliki posjedi zaista ogriješio o propise člana 7. 2. Da postoji pravosnažno riješenje Ministra za agrarnu reformu (Član 8) u tom smjeru. Dakle se za pravo ubiranja 5% prinosa traži kao preduslov, da je neki veliki posjed po državnoj vlasti pracvosnažno stavljen pod sekvestar ili uzet pod državnu upravu. Gdje to nije učinjeno t. j . za velike posjede, koji nisu stavljeni pod sekvestar niti uzeti pod državnu upravu, nema mjesta ubiranju 5% prinosa u srn´slu člana 7. pomenute naredbe. 3. No i u onim slučajevima, gdje je neki veliki posjed stavljen pod sekvestar ili uzet pod državnu upravu, upereni su svi propisi agrarne reforme protiv posjednika šume odnosno šumskoga zemljišta a ne protiv posjednika same drvne mase. To izvire iz prirode same stvari a napose iz intencije, za kojom ide agrarna reforma uopće. Njoj je u prvome redu stalo do toga da osigura izvjesne površine kao trajna produkciona područja a za izvjesna interesovana pravna Hi fizička lica. Prema tome plaćanje 5% prinosa na sekvestrovane velike posjede ili uzete pod državnu upravu pada na teret posjednika zemljišta a ne posjednika (kupca) drvne mase. Ovo se tačno razbire iz člana 14. pomenute naredbe, u kojem je pred-l viđeno, plaćanje 5% prinosa od onih prodaja u šumama sckvestrovanog ili pod državnu upravu uzetog velikog posjeda, koje se vrše javnom licitacijom. 4. Posve je neispravno uobičajeno tumačenje, da se taj 5% prinos mora odmjeravati od prodajne cijene gotove drvne robe, kako se to nažalost i prečesto u praksi provodi. Naredbodavcu bila je isključivo na umu cijena na panju a ne prodajna cijena gotove robe. Da je tomu zaista tako, najjasnije se razabire i ova dva momenta: |
ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Zakonodavstvo a) što je naredbodavac u članu 14. predvidio i propisao prodaju šumskih proizvoda javnom licitacijom, dakle načinom, pod kojim se u nas prema praksi do nedavna u pravilu pomišlja na prodaju na panju a ne na prodaju gotovih sort^menata. b) Istim članom naredbodavac izuzima ono drvo, koje je »potrebno za industriju samoga sopstvenika šume«. Da je naredbodavac u istinu imao pred očima prodajnu cijenu gotove robe odnosno ubiranje 5% prinosa od te cijene, onda on ne bi u naredbi statuisao ovu iznimku niti bi govorio o načinu prodaje već bi prosto udario neki procent na prodajnu cijenu gotove robe. 5. No najjači argumenat, koji odlučno govori protiv tumačenja, da je naredbodavac u istinu držao u vidu gotovu robu a ne drvo na panju, jest nerazmjerno velika visina toga procenta. Apsurdnost ove cifre udara nam jasno u oči, ako uzmemo na um poznate bosanske dugoročne ugovore o eksploataciji državnih šuma. Kako je poznato procenat, kojim država participuje na ukupnoj prodajnoj cijeni u tim bosansk m područjim gotove drvne robe, jest neko 12%. Ako sad uzmemo za osnovku taj odnos te obračunamo 5% od prodajne cijene, dobivamo rezultat, koji mora da frapira, te ip koga se vidi, da bi taj 5% prinos progutao u istinu 41.66% od cijene naj panju. Nemoguće je zamisliti, da bi državu u ograničavanju privatne svojine mogla ići tako daleko, da svojim državljanima stavlja pod zabranu i oduzima malo ne pc lovinu njihova prihoda. Posve drukčije ukazuje se slika ovoga 5% prinosa, ako ga shvatimo onako, kako ga je držao u vidu i sam naredbodavac, kad je donosio ovo naređenje. On je očito mislio na 5% od cijene šumskih produkata na panju. Ako ostanemo kod pomenutog bosanskog primjera onda bi taj procenat iznosio samo 0.6% od prodajne cijene gotove robe, a nikako ne 5% jer bi to bio apsurd. Zaključujući ovaj naš prikaz, slobodni smo da svoje gledište u tumačenju naređenja br. 14082, u koliko se ono odnosi na ubiranje 5% prinosa, reasimujemo ovako: Ubiranje 5% prinosa na šumske proizvode odnosi se samo: 1. na velike posjede a nikako ne na ostali posjed. 2. od velikih posjeda samo na one, koji su pravosnažnim riješenjem Ministra, za agrarnu reformu stavljeni pod sekvestar ili uzeti pod državnu upravu u smislu člana 7. i 8. pomenute naredbe. 3. Kod sekvestrovanih ili pod državnu upravu uzetih velikih posjeda može se 5% prinos ubirati samo od onih prodaja i samo one šume, koje se vrše odnosno dobivaju javnom licitacijom a prodajom na panju. 4. Isključena su od plaćanja 5% prinosa one drvne mase, potrebne za vlastitu industriju (član 14.). 5. Kao osnovka može da posluži samo cijena na panju polučena na javnoj licitaciji a na posjedu stavljenom pod sekvestar ili uzetom u državnu upravu. ....... ............ .... . ....... . ...... ........ ........ y .......... ....... y ..... .......... . ........... .... . ´....... .. .. ........ y ....... ......, .... . ...... ......... ...... u ......, a .. ce ... .. ............ ...... ....... ......., .. ...... ........ ....... .. 16. ......... 1880. ... 12.387 |
ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 60 <-- 60 --> PDF |
200 ............. .........: ... 1. ....... ...... . ......, .... .... .......... ......., .... ......... ........... . ...., a .... .. ...... ..... ......, .... . ......, ... . ....... ......... .. .... . ........, .... .... ........ ...... ..... ..... ........., ........ ce .. ..... ......... ............ . ......... .. ............ ........ ......, .... . ...... no ......... ... ......., a ... ...... .. .., .. .. ......... ... ..... ...... ...... ... ....... ... 2, ... ............ ... ....., .. ce ........ . ........ ...... . ...... ...... . ....... ... 3. .............. ....... ...... ce y .......... .. 1 — ....... 2 — ....... y ........ ......, .... . ...... no .......... ... ..... ...... . ........ ..... ......... ............ ... ........ ......... ............. ... ...... ...... ..... ........ .......... ...: .) ......., .. ce ....... ........ .... y .... .. ..... ...... ....) ........; .) ......., .. .. ..... ........... ....... ....... y .... .. ..... ...... . ...... ...... ........, ....... .... he ce .... ....... y ........ ......... ........... no ......... ...... ....... .. 16. ......... 1880 ... 12.287. ... 4. .............. ....... ...... ce ...., .. ce no .......... ........ ........ ..... ....., .... .. ..... ......... ... 5. ... .... ...... .. ce ....... . ........ ....... ........ no ..... ........ .... ... ......, .... he one . .... ...... ........ . .... .... y ........, .... .. ........ y ..... 3. ... ........ ... 6. .. ..... ....... ...... ........ .. no .......... ........ ........ ...... . ...., .... he ....... ... ....... ....... ........., y ..... .. ce .... .......... . ....., ... je y .... .. ........., ....... . ....... .......... .... . ....... ... 7. ......... .. .. ............: .) ......... ....... ....; .) ......... ....... ......... ..... . ...... ....; .) ...... . ...... ....... ....... .. ........ ... ...... ........, ...... . ........; .) ...... . ......, .... .. ........ ...... ..... ........ ....... ........., ....... .. ...... ........ . ......... ...... ........ n ......... ... 8. ........ .. ..... ............... ........ ..... .... ....... ..........: |
ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 61 <-- 61 --> PDF |
............. 1. ........ ........ ....., ......... ....... ......... ....... ...... ........; 2. ........ ........; 3. ........; 4. ...... ...... .. ... ............ ........ .... . ....... ... 9. AKO ce ... ....... ........ ......., ...... .. ... ..... ......... AKO ce ne ....... ... ....... ........, .... he ce .......... ......... .... y ........, .... he ...... ....... ......,. ... 10. ... ... ... ....... ......, .............. ....... ........ ce ..... ......... ... ....... ...... ...., ....... .. ce ....... ........ ..... . ......, .. .. ce ... ........ ........ .... .. ....... ......... .. ....... ...... ... ... . .... .. ...... ...... ce ........... .......... ............... ........ ....... ......... . ........ (.........) ......... je. .. .......... ...... y ....... ...... ...... .... ........ .... . ....... ...... ........ .... .... .... ........ .... . ....... ...... ....... .. ........... ....... ...... ....... ... ....... ...... ce .. ......... ..... .. ..........., a no ........ ......... .........., ....... ........ ......... .... y ......... ... U. Ha ...... ......, ...... .. ce . ......... ce ........ .... ....... ........., y ...... .. ce ........... ......... ....... ......, .. .... ........ ........, .. ..... ...... .. .... . ......... Te .. ce ......... ...... ............. .......... .... .... .. ....... ......... . ......... ...... ..... .... ......, .... ..... ...... .. .... . ......... ... 12. ....... ......-........, ....... . ........ ...... .......... ......... ........... y ...... ....... ......... . y ...... ....... ....... ... 13. .. ....... ...... ...... ....... . ......... .. .... . ...... ........ .... . ....... .. ....... ......... ......... . ......... .... y ........ ...... ............ ....... .. ..... .. ............ ... 14. ... ....... ..... .. ..... ..... ........ y »......... ........ « ......... ...., ...... . .......... 21. ....... 1925. ...... y ......... ........ .... . .......: ... ...... ......, .. .. |