DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Iz šumskog vrta. Dr, Josip Bal en [Senj]: Iz šumskog vrta. U šumskom vrtu treba sjetvu sjemenja provesti tako, da se dadu zasijanom sjemenu ne samo svi uvjeti za klijanje i za vegetaciju u opće, nego da se — kao i u svakom gospodarskom poslu — nastoji provesti ekonomski princip: sa što manje troška valjano uraditi što više. Samo se na taj način postizava svrha, da u šumskom vrtu producirane sadnice budu ne samo dobre nego i jeftine. Raznovrsno šumsko sjemenje, radi svoje raznolikosti u veličini, radi svojih osebina s obzirom na fiziološki proces klijanja, traži i razne metode sijanja, odnosno priređivanje uređenog tega za samu sjetvu. Radi lakšeg njegovanja te radi uspješnije borbe protiv korova i protiv suše redovno se vrši sjetva u redove. Na taj se način ujedno vrtu diže vrijednost i sa estetskog gledišta, a ni to ne smije da se pusti iz vida. Kako je život biline u direktnoj vezi sa tlom, valja nastojati da se mladoj biljci, koja u prvim danima treba da imade u punoj mjeri osigurane sve uvjete za život, doista život osigura i s obzirom na hranivost i s obzirom na površinu zemljišta, na kojem se ona uzgaja. Imajući u vidu i racionalno izrabljivanje tla, lakše njegovanje sadnica i estetsku formu, a ne zaboravljajući ni ekonomski momenat, nastojaćemo, da pored ostaloga i priređivanje redova, jaraka ili brazdi na uređenom tégu provedemo što jeftinije. Literatura a i praksa spominje redovno — pored ostalih — tri načina pravljenja redova, jaraka ili brazdi: 1. uz nategnuti kanap motikom; 2. s pomoću pritiskala u obliku jarma i 3. s pomoću daske sa letvicama. Rukovodeći već dulje vremena radove u šumskom vrtu, uz godišnju produkciju od po nekoliko milijuna sadnica, uvjerio sam se, da su svi ovi načini — koji više koji manje — nespretni. Ili se posve ne zadovoljava ekonomskim ili stručnim razlozima a mnogo puta se ne zadovoljava ni jednome ni drugome. Imajući u vidu, da sadnice u opće valja odgajati tako, kako bi one u što kraće vrijeme bile što podesnije za presađivanje na terenu, a navlastito u nastojanju da odgojim već za dvije godine jake sadnice crnog bora, napustio sam praksu, da i za crni bor bude jarak širok 3 cm već sam pokušavanjem ustanovio, da najbolje odgovara širina jarka od 8 cm. Na toj širini može se vrlo lako sijati bilo stro |
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 40 <-- 40 --> PDF |
180 Iz šumskog vrta. jem bilo rukom. Predpostavljam vazda gustu sjetvu ređoj, jer se lako gusti porast proredi škarama tako, da na jedan t. m. dobijemo do 140 sasvim dobrih dvogodišnjih sadnica crnog bora — sve to uz dobru sjetvu. H Slika 2. Slika 1. Pripominjem, da jednogodišnje sadnice prije početka vegetacije (u februaru i martu) dobro zalijem đubrenicom (osokom). Da se prostor u vrtu izrabi, nastojao sam, da sa što manje površine dobijem što povoljniji rezultat. Pokusi su pokazali — a po |
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Iz šumskog vrta. tome se i dalje radi — da se na 1 m širokim gredicama može sjetva obaviti u 5 redova po dužini. Prema tome daje nam gredica ovu sliku: (SI. 1.) Pažnju treba obratiti okrajcima, koje zovemo »pragovi«, da se oni ne urušuju na putiće. Da se uzmogne provesti pravljenje ovih 8 cm širokih jaraka za sjetvu, da posao bude što brži, što bolji te ujedno da bude odgovarao i sa estetskog stanovišta, konstruisao sam poseban valjak, koji je iz drveta napravio kr. šumar, akcesista Ivan Benić u Crikvenici. (31. 2.) Kako se iz slike razabire, dužina je »valjka« tačno 1 m. Na valjku su izdjelani »obruči« u širini od 8 cm sa razmacima od 12 cm odnosno sa »pragovima« od 6 cm. S obzirom na sjetvu crnogoričnog sjemena, debljina je obruča 25 mm. Armatura valjka satoji od jednostavnog okvira i rude, koja ima — radi lakše upotrebe — na kraju poprečnu ručicu. Pri upotrebi »valjka« za pravljenje jaraka potrebna su tri radnika: dvojica na rudi odnosno na ručici a treći kod samog valjka, koji upravlja i brine se, da »obruči« valjka dostatno zadru u tég. Na temelju obavljenog pokusa i upotrebe u šumskim vrtovima, ustanovio sam, da se gredica — sa uređenim tegom — od 5 m (dužine 1 m) širine, dakle od 5 m2 prevuče sa »valjkom« prosječno za 1 minutu. Prema tome za 8 h rada može se prevući u svemu: 2.400 m2 uz upotrebu trojice radnika. Nijednom od dosadanjih metoda, koje su bile u običaju za pravljenje jaraka, nisam niti iz daleka postigao ovaj efekat rada. Upravljač mora razumjeti posao. On mora znati koliko treba da rukom pritiska valjak, da obruči zahvate tég do potrebne dubljine. Najbolje je da posao upravljača obavlja čuvar šumskog vrta. Za gradnu valjka izvrsno odgovara javorovina ili hrastovina. Lako je rasuditi, da se »valjak« može upotrebiti na gotovom tégu za priređivanje jaraka kod sjetve gotovo svih vrsti sjemenja, naročito sjemenja crnogorice. Jer kod onih vrsti, gdje se imade prirediti plići jarak, lako se dubljina jarka reducira dodavanjem h u- m u s a, koji je i onako potreban za uzgoj valjanih sadnica. Upotrebom valjka zadovoljili smo ne samo zahtevu, da posao teče brzo, nego su redovi paralelni i jednaki. Zadovoljili smo tako i ekonomskim i estetskim zahtjevima. De la pépiniere. L´auter, un spécialiste en reboisement des terrains karstiques, décrit un rigoleur provenant de sa propre construction. . |