DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Iz šumskog vrta. Dr, Josip Bal en [Senj]: Iz šumskog vrta. U šumskom vrtu treba sjetvu sjemenja provesti tako, da se dadu zasijanom sjemenu ne samo svi uvjeti za klijanje i za vegetaciju u opće, nego da se — kao i u svakom gospodarskom poslu — nastoji provesti ekonomski princip: sa što manje troška valjano uraditi što više. Samo se na taj način postizava svrha, da u šumskom vrtu producirane sadnice budu ne samo dobre nego i jeftine. Raznovrsno šumsko sjemenje, radi svoje raznolikosti u veličini, radi svojih osebina s obzirom na fiziološki proces klijanja, traži i razne metode sijanja, odnosno priređivanje uređenog tega za samu sjetvu. Radi lakšeg njegovanja te radi uspješnije borbe protiv korova i protiv suše redovno se vrši sjetva u redove. Na taj se način ujedno vrtu diže vrijednost i sa estetskog gledišta, a ni to ne smije da se pusti iz vida. Kako je život biline u direktnoj vezi sa tlom, valja nastojati da se mladoj biljci, koja u prvim danima treba da imade u punoj mjeri osigurane sve uvjete za život, doista život osigura i s obzirom na hranivost i s obzirom na površinu zemljišta, na kojem se ona uzgaja. Imajući u vidu i racionalno izrabljivanje tla, lakše njegovanje sadnica i estetsku formu, a ne zaboravljajući ni ekonomski momenat, nastojaćemo, da pored ostaloga i priređivanje redova, jaraka ili brazdi na uređenom tégu provedemo što jeftinije. Literatura a i praksa spominje redovno — pored ostalih — tri načina pravljenja redova, jaraka ili brazdi: 1. uz nategnuti kanap motikom; 2. s pomoću pritiskala u obliku jarma i 3. s pomoću daske sa letvicama. Rukovodeći već dulje vremena radove u šumskom vrtu, uz godišnju produkciju od po nekoliko milijuna sadnica, uvjerio sam se, da su svi ovi načini — koji više koji manje — nespretni. Ili se posve ne zadovoljava ekonomskim ili stručnim razlozima a mnogo puta se ne zadovoljava ni jednome ni drugome. Imajući u vidu, da sadnice u opće valja odgajati tako, kako bi one u što kraće vrijeme bile što podesnije za presađivanje na terenu, a navlastito u nastojanju da odgojim već za dvije godine jake sadnice crnog bora, napustio sam praksu, da i za crni bor bude jarak širok 3 cm već sam pokušavanjem ustanovio, da najbolje odgovara širina jarka od 8 cm. Na toj širini može se vrlo lako sijati bilo stro |