DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Iz istorije našeg šumarstva Šumari otadžbenici udružili su se svjesni, da ih čekaju na polju šumarstva važni zadaci. Prije svega je potrebno što temeljitije predočiti važnost racijonalnog gospodarenja te izložiti osnovne principe šumarske nauke. Treba omogućiti, »da njeno sveto slovo zađe u sve slojeve stanovnika drage naše otadžbine . Napose treba, da se narod oslobodi obmane, kao da šuma za svoje pridizanje ne treba pomoći čovjeka. Šporer završava svoj govor toplim apelom, koji je pun nekih šumarsko- pjesničkih alegorija. »Evo nas, gdje se peti put sastadosmo u velikom broju. U svima nama živa je želja, da sjeme naše dobre volje, što bujnije proklija na čvrstom tlu našega čestitoga roda. Neka bi biljčice naše sjetve porasle radosno pod zaštitom vlasti. Neka uskoro rode zlatnim plodom na korist drage nam otadžbine a kao nagrada za one sitne žrtve, što ih svaki od nas tako spremno prinosi na oltar nule naše domovine. Iza toga pristupilo se raspravljanju onih pitanja, koja su na skupštini u Zagrebu formulisana. Ovaj dio izvještaja tako je bogat sadržinom te moramo priznati, da nam nije poznata ni jedna skupština bivšeg Hrvatskog Šumarskog Društva, koja bi iznijela tolike referate. Baš radi te opširnosti temâ pokazala se potreba, da se debata prepusti društvenom organu odnosno njegovoj redakciji. Najopširniji razrađena je tema servituta , koja zaprema 36 štampanih stranica. Na prvom mjestu nalazi se referat Kosov »0 šumskim servitutima . Kako znamo Kos je bio zvanično spriječen, da lične» dođe na skupštinu pa je njegov referat pročitan. Kos je opširno razradio servitute drvarije, paše, žirenja, sabiranja šiške kao i pitanje lovne rabote. Iz njegove obrade razbire se, da je Kos tačno poznavao propise sve do početka XVIII. stoljeća (1729.). Na Kosove izvode o servitutima reflektirao je inspektor domene virovitičke Schmidt i šumarnik domene pakračke Schnobel I njihovi su referati štampani. Zatim se pristupilo rješavanju pitanja društveni h pravila . Stvoren je načelni zaključak da se sa promjenom pravila sačeka dok ne stane na snagu zakon o šumama. No pored svega toga zaključeno je, da se pravila čitaju, jer ima mnogo članova koji ih ne poznaju, te bude dopušteno da se kod pojedinoga člana učine izvjesne primjedbe. Kod te rasprave zatraženo je, da jedan zastupnik šumarske sekcije bude ujedno član upravnog odbora Gospodarskoga Društva. Predložena je i promjena cl. 5., prema kojoj će se društveni organ izdavati iz vlastitih sredstava. Da društvo bude informisano o događajima, koji se dešavaju u pojedinim krajevima, izabran je za svaku županiju po jedan izvjestilac. Njihova je dužnost detaljno propisana. Nakon toga obavljen je izbor nove uprave te su izabrani: Kos — predsjednik, Šporer — podpredsjednik, tajnici — Raslić i Schnobel, odbornici — Moller, Tomić, Schmidt, Prokop. Schaper i Ress. Zaključeno je, da će se naredna skupština održati na Rijeci . Kosu i Megušeru stavljeno je u dužnost, da se kao predstavnici šumarske sekcije priključe onoj deputaciji, koja je išla za tim, da se osnuje poljoprivredna i šumarska škola. Izrađene su predstavke, u kojima se traži, da se namjeste zaprisegnuti šumarski stručnjaci kao procjenitelji za šumske štete te da im se odrede dijurne. Izrađena je |