DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 28 <-- 28 --> PDF |
le« Iz istorije našeg šumarstva 2. Na koji bi se način mogao procijeniti urod šiške, žira i bukvice, što je tko u tom poslu iskusio i što kod toga valja imati u vidu? 3. Kakovim su servitutima oterećene šume u Hrvatskoj i Slavoniji, koji su od tih servituta najvažniji te kako bi se oni mogli posvema otkupiti ili zakonom ograničiti? Učesnici skupštine pozvani su da do konca maja 1852. predlože svoje odgovore predsjedniku. Ovaj će iznijeti te odgovore pred narednu skupštinu, ukoliko si autor sam ne bi pridržao pravo da on to učini. Akcija oko sabiranja statističkih podataka, koju je Kos pokrenuo već na prvom sastanku, nastavljena je i na ovome zboru. Kos predlaže, da se sabiru ovi podaci: granice podžupanije. porezne općine i površina šume u njima, broj gradova, trgovišta i sela, broj žitelja i kuća, vlasnici šuma, organi za upravu i nadzor, klima, položaj, vrst gorja i tlo, vode i porečja, površine šume, procenat šumovitosti. Za same sastojine traži ove podatke: visoke, srednje, sitne šume, lugovi, šikarje, mješovite sastojine. Zatim šumsko gospodarstvo, ophodnja, servituti i njihov odnos prema stanju šuma, priraštaj, prihod, drvni sortimenti i troškovi proizvodnje, upotreba i iskorištavanje drveta, sporedne koristi i njihov odnos prema glavnima, štetnici, lov. Da je udruženje pod odličnim rekovodstvom Kosovim uživalo i stručni ugled svjedoči činjenica, da tadanja vlada traži mišljenje o vrijednosti neke knjige o sađenju šume (original njemački, autor nijo spomenut). Skupština je preporučila ovu knjigu te je — kako smo spomenuli — Franjo Šporer izradio prevod, a Gospodarsko Društvo izdalo ga štampom. Pod konac zbora povela se riječ i o nekim zanimljivijim pojavama iz života šume. Tu nalazimo vjerojatno najstariju bilješku o tadanjem stanju šume današnjih zemljišnih zajednica Draganić, Domagović i Cvetković. Vrijedno je da ovu noticu pribilježimo." To je kratki prikaz četvrte skupštine toga našega najstarijega šumarskoga udruženja. Karakteristično je, da u gospodarskom listu nema spomena o ovoj skupštini. Bit će tomu razlog, što je Kosu uspjelo, da udruženje postavi na samostalne noge tako da se ono u upravnom, organizatornom i stručnom radu kretalo posve samostalno. A najvažniji razlog tome, da je ta emancipacija bila moguća, valja tražiti u činjenici, da je udruženje počelo izdavati svoj vlastiti organ. "3 »Usred velike šume ima do 100 ralih bare, koja se neizsuši nikada. Na pojedinih otoćićiih, koji se derže samo po srastu žilah, nalazi se krasna šuma od jošićah i jasenah previsokih i pretankih. Do usred ove bare doći se nemože, niti je ikad itko do tamo dopro; jerbo je pogibelj života. Ovdi se stvaraju otoci, koji se lëpom tratinicom odënu varljivo, ponjurujući neodoljivo sve, što na njih nastupi. Po drugih mestih Ima gusto nepronično germlje od cernoga groždjića (ribes migra). Budući dakle da zemljište nije čversto, zato ni šuma nestoji čversto; nebrojene dervlje leži tu vëtrom povaljeno i isprekerštano, pa po zimi najljutjoj nesmerzne se ovdi zemlja, jerbo topla vrela odozgo griju zemlju (»Trudovi«. 1852. S. 50.). |