DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Iz istorije našeg šumarstva i August Prokop, povjerenik i t. đ. u Požegi, odbornici : Julio Schaper, povjerenik i t. d. u Zagrebu, Josip Szita, kotarski šumar u Vrbovskom, Josip Panzner, inspektor nadbiskupskih šuma u Dubravi, Mihajlo Raslić, povjerenik i t. d. na Rijeci, Mavro Dvoržak, povjerenik i t. d. u Varaždinu, Ivan Schnobl, inspektor vlastelinstva u Pakracu. Na ovome zboru dovršena je konačna redakcija pravil a udruženja . Kako smo već spomenuli izrađivanje pravila bilo je u svoje vrijeme povjereno Šporeru. Konačnu redakciju izvršio je Šporer zajedno sa Kosom. Prema tim pravilima »Društvo šumarsko za Hérvatsku i Slavonki , nastalo na osnovu slobodnog udruživanja šumara i prijatelja šumarstva i lovarstva. Ovo je udruženje bitni sastavni dio Gospodarskoga Društva. Cilj je udruženju: lično međusobno upoznavanje šumara, izmjena misli, iskustava i pokušavanja na području šumarstva i lovarstva, sabiranje statističkih podataka, utvrđivanje faktičnoga stanja šumskog gospodarstva, enegično suzbijanje devastacija, unapređivanje gajenja šume, tehničko obrazovanje šumarskih kandidata i popularizovanje šumarstva. Pored ovog općeg zadatka udruženje je spremno, da savjetom i djelom ispomogne rad oko uređivanja i procjenjivanja šuma, da daje savjesne informacije o namještanju šumarskih lica. Udruženje svake godine predlaže povjerenike — ispitače za šumarski praktični ispit. Ono na taj način dolazi u položaj, da upliviše na obrazovanje šumarskih lica. Udruženje izdaje štampom društveni organ, u kojem će se donositi stručne rasprave i prikazi rada udruženja. [Kako se iz dosadanjeg izlaganja razbire izašla su dva godišta ovoga organa. Jedno godište (za 1851.) našli smo u biblioteci zagrebačkog univerziteta, a drugo godište (1852.) u biblioteci Direkcije Šuma na Sušaku.] Originalni članci od osobite vrijednosti bili su predlagani na honorisanje. Godišnjak se izdaje o trošku Gospodarskoga Društva, a uređuje ga predsjednik i njegov zamjenik. Članarina iznosila je godišnje 2 forinta, a godišnjak dobivao je svaki član besplatno. Udruženje svake godine drži zbor naizmjence u Hrvatskoj pa u Slavoniji. Taj zbor odlučuje o mjestu i vremenu narednoga zbora te bira zasebnog predsjednika i poslovnog tajnika, koji stalno obitavaju u blizini zborišta te preuzimaju na se sve prethodne radove za zborovanje. Svaki se zbor oglašava najmanje mjesec dana prije. Među zadacima skupštine važan je napose onaj, prema kojemu skupština treba da odredi pitanja, koja će se raspraviti na narednom zboru. Udruženje postavilo si je dalje kao zadatak, da podržava trajne veze sa inostranim šumarskim udruženjima. Tako na zboru od 1851. predsjednik saopćava poziv Moravsko-Šleskog Šumarskog Udruženja, kojime je udruženje pozvano na skupštinu u Brno i na ekskurziju u Adamovo. Ujedno Moravsko-Šlesko Udruženje šalje svoje publikacije. Nesumnjivo je, da je ovo podržavanje veza sa češkim udruženjima lična zasluga Kosova kao rođenoga Čeha, koji mora da je sa svojom otadžbinom podržavao korespondenciju i lične veze. |