DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Iz istorije našeg šumarstva 165 novnik i on kao takav u udruženju okuplja oko sebe državne činovnike. Privatni činovnici, koji su na prvom sastanku u Prečecu bili u velikoj većini, zastupani su u upravi udruženja na četvrtom zboru samo sa dva člana. U svemu broji društvo koncem god. 1851. — 85 članova. Zbor otvara Kos i crta sliku prilika posljednjih godina. Konstatuje, da je u posljednje vrijeme u radu udruženja nastala smetnja, uzrokovana vanrednim događajima (revolucijo m), koji su izazvali zastoj u radu i kod ostalih udruženja. Posve je razumljivo, da su ovi događaji morali ostaviti dublje tragove na mladim udruženjima, koja su tek počela da se razvijaju, — dakle i na šumarskom — nego na starijima, koja su već dulje vremena postojala. Dani revolucije ostavili su duboke tragove na poljoprivredi uopće a na šumi napose.´1 Šume je nestajalo »pod udarcem pakostnim sjekire, izgledajući pomoć od stroge zakonite obrane«. Od dana u dan osjećala se potreba zakona o šumama i vlasti, koja bi taj zakon izvršivala, te tako zaštićivala šume od propadanja. Kako je poznato bio je sazvan god. 1849. (29.—30. III.) gospodarski kongres u Beču, koji je raspravio osnovu zakona o šumama. Na tom kongresu učestvovao je i Kos, kao predsjednik Hrv. Slav. Šum. Društva te je poznavao ovo pitanje vanredno dobro. No Kos ni ovaj put ne očekuje spasa od same državne vlasti, već smatra za dužnost udruženja, da ono priteče u pomoć »savjetom i djelom «, da kritički izloži načine, kako bi se ovome zlu što skorije doskočilo. Konstatirajući ovu dužnost saradnje udruženja kod donošenja novoga zakona o šumama, Kos se žali na to, da među samim svojim članovima udruženje ne nalazi dostatne pomoći. Napose žali se Kos na to, što nam u tom poslu -ruke ne pruža susëda naša« — Vojna Krajina — putem svojih učenih i vošt´ih šumarah«. 0 rad u sam e uprav e predlaže izvještaj tajnik udruženja, Tomić. Uprava udruženja god. 1851. izgledala je ovako: Predsjednik: Dragutin Kos, prisjednik komisije za zemljarinu u Zagrebu, podpredsjednik: Franjo Šporer, povjerenik za procjenu šuma u Osijeku, tajnici: Ante Tomić, povjerenik i t. d. u Križevcima :" Poznato je, da šume stradavaju kod svih revolucija, pa je to bilo i godine 1848. i 1849. Evo kako se opisuje to stanje u predstavci od 21. VIII. 1852., što ju je Udruženje upravilo tadanjoj vladi, zabrinuto za zaštSu šuma. »Osobito su bile pomenutih godinah na velikom udaru šume, na koje graknu i navali prostota kao na zlatne bregove, zat´rući ovdë najlepši prirodni naraštaj, tu predragocëne umëtne gajeve, a onde najkrasnije mlado stromlje, ovaj ponos, brigu i čast čitavoga poroda i nadu naših potomakah«. »Tako se opustošiše naši krasni na broju maleni gajevi, zatrese mladi ani naraštaji, izsekoše i osakatiše do zla Boga naši krasni bukvici hervatski a hrastici slavonski, ter će više porodah izza nas imati posla, dok poprave 1 nadomëste ono, štono u par mësecih pokvari, i utamani besnoća i razuzdanost našega vëka«. (Op. cit. pod tač. 28. S. 51.). |