DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina


c U


.. ......-......... ......: 1. ........ ......... ....... ......
......... . ......... .. ....... ....... y ..... II. .. ......... y .....
.. . . ....... .........


2. Sastaviti i napisati referat bespravne goroseče za krivca Nikolića iz
sela Zupanca, opšt´ne Džepčke za delo seče 3 bukova drveta od 45, 58 i 75 cm.
g 2 jelova 65 l 55 cm. Oduzeto oruđe: 4 sekšre, 2 testere i 3 lanca.
3. ....... ca ......... ........: ..... (.... .....), ..... (.....
.....), ..... (..... .....), .... (....... .....).
......... .. .... ...... 11 ........ 1924. .... ..... .........
....... .... .. ..... . ......... ......: ..... .... y ......... .....
.... y .... . 20 .... y ......


..... je ...... ... ..... ......... ........., .. ce ......
..... ....... ..... . .... y ... ...... .... .. ..... 0 .... ... ........
.. .. ....... ...... .. .. ..


i


I Šumska industrija i trgovina.


KRIZA DRVARSKE INDUSTRIJE.
Povodom krize u koju je zapala naša drvarska Industrija usljcd porasta
dinara, sazvao je gospodin Ministar Šuma i Rudnika za 12. pr. mj. anketu u
Beogradu.




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 58     <-- 58 -->        PDF

114 Šumska industrija i trgovina


Na toj anketi uzeli su učešća naši industrijalci i trgovci drvetom te izasla


nici Narodne Banke, Ministarstva Šuma i Rudnika, Industrije i Trgovine, te


Saobraćaja.*


Anketu je otvorio sam gospodin Ministar Šuma i Rudnika. Nakon opće


debate podijeljen je rad u četiri sekcije, opću. kreditnu, saobraćajnu i carinsku.


od kojih je svaka za sebe donOjela rezoluciju.


Plenum je jednoglasno prihvatio ove rezolucije:


Rezolucija po općim pitanjima.


1. Šumarsko-tehnička pitanja: 1. Priznavajući dosadanju susretljivost
Ministarstva Šuma i Rudnika, valjalo bi svakako u većem olakšati način
plaćan:a kupovnine za kupljene objekte i to tako, da se dozvoli uplata kupovnine
u više platežnih obroka, nego li je to bio slučaj do sada stojeći uvijek na principu,
da se jedna četvrtina kupovnine imatlc platiti prije početka sječe, a ostali obroci
neposredno prije izvoza materijala iz šume.
Za strugare, koje vrše eksploataciju drveta iz državnih šuma po dugogodišnjim
ugovorima, trebalo bi barem za trajanja postojeće novčane kr´ze prolongirati
plaćanja dospjelih rata uz obavezu priznavanja 6 posto kamata od dana
dospjelosti do dana uplate.


2. da se kod raspisa licitacija ne zahtjevaju od kupca posebni prinosi u
specijalne svrhe kao na pr. za gradnju lugarskih kuća, izrađivanje pragova,
čišćenje siečina izvan kupljenog objekta, kao i naplata takse za uporabu
državnih strugara u Sloveniji.
3. u onim ugovorima, gdje je unapred predviđen procenat tehničkog i
ogrevnog drveta, za koji se prigodom izrade naknadno usta/tovi, da bi se obračun
kupovn´ne izvršiti na bazi faktično ustanovljene, a ne unapred određene relacije
ogrjevnog i tehničkog drveta.
4. da se kod državnih prodaja drveta u Sloveniji, uzima uzama mjerenja
od 1 — 1 ran kao u ostalim dijelovima države.
5. da se intervenira kod Ministarstva za Agrarnu Reformu, da se 5 posto
troškova, koji se u smislu naredbe istog ubiru u ime troškova za agrarnu reformu.
od sada naplaćuje samo od vrednosti drva na panju, a ne i od troškova izradbe ´
izvoza drva. Ovo će b´ti tim lakše provesti, što takovo tumačenje odgovara i
duhu spomenute naredbe, koja se u praksi samo krivo primjenjuje.
6. da se čl. 91. zakona o državnom računovodstvu, koji propisuje, da kod
prve licitacije moraju biti prisutna barem tri licitanta, ne primjenjuje na svaku
skupinu zasebno u onim slučajevima, gdje je dražbeni objekat razdijeljen u više
skupina, već se cjela licitacija smatra kao jedan dražbeni ob´ekt. na koji u smislu
zakona moraju reflektirati barem tri licitanta.
7. da se ukinu propratnice za svaki vagon drveta u Bosni i plaćanje
njihovih taksa od 5 dinara po vagonu, buduć tako propratnice ne postoje ni u
ostalim krajevima.
8. da se ukine naredba za liferovanje jamske japije bosanskim državnim
rudnicima po cijeni koštanja, u toliko prije, što za ovu godinu postoji velika
superprodukcija jamske japije.
9. da se dade prvenstveno pravo eksploatac´je šuma u našoj zemlji
domaćim firmama, jer prijeti opasnost da sva nova šumska industrija ne prede
* Kako iias izvještava poslovni tajnik našega udruženja, naše udruženje
nije primilo poziv na tu anketu.


ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina 115


u strane ruke. Trebalo bi naći mogućnost za isključenje od sudjelovanja kod
licitacija podmetnutih lica (stromana) stran´h firmi, te provesti nacionalizaciju
privatnih šumskih uprava.


10. U trgovačkim pregovorima s Austrijom imalo bi se ozbiljno nastojati o
tom, da se nova austrijska uvozna carina na kestenov ekstrakt ukine, jer će
austrijski kožari, dok ova carina postoji, pretežno raditi sa prekomorskim
ekstraktom, koji je i po novoj austrijskoj carinskoj tarifi oprošten od carine.
li. Porezi : 1. da se poradi kod nadležnog ministarstva na izjednačenju
poreza i ostalih državnih dažbina za cijelu kraljevinu, te smanjivanju poreza i
.stvarnoj osnovi za sva drvarska preduzeća.
Naročito se moli, da se ukinu pristojbe za gatere i testere, te na električne
svjetiljke u strugarama. jer su to predmete* bez kojih se uredno vođenje strugara
ne može zamisliti, a uslijed čestjh potresa podloženi su previše naglom kvarenju


2. da se opštinske pristojbe naročito u izvoznim lukama sasvim ukinu ili
barem znatno reduciraju i po mogućnosti izjednače u svima lukama.
3. da se utvrdi važnost izvozničkih uvjerenja od dosadainjih dva na šest
mjeseci, te da se snize stavovi cjenovnika za obezbeđenie valute pri izvozu robe
u relaciji porasta dinara.
111. S (i e i j a 1 n a pitanja: 1. da se snizi prinosim tarifa za osiguranje
radnika u slučajni nesreće n 4 posto obezbeđene nadnice, jer prema iskustvima
prošlih godina nije potrebna veća suma.
2. da se izmijeni tablica opasnosti, saobrazivši je rezultatima prošle dvije
i pol godine.
3. da se snizi prinos za osiguranje radnika u slučaju bolesti na 5 posto.
jer prema iskustvima prošlih godina i sa štednjom u upravnim troškovima i u
zidanju novih zgrada nisu potrebni veći prinosi.
4. da se radno vrijeme u strugarama produži na najmanje deset radnih
sati u jednoj smjeni uz plaćanje faktičnih radnih sati bez posebnih nadoplata,
kao što je zavedeno u zemljama konkurencije Rumunjskoj, Francuskoj i u Rusiji.
5. da se tačno fiksiraju obavezni praznički dani u godim* u kojima se ne
radi, kako bi se izbjeglo suvišno prazimvanje neobaveznih praznika, što je na
veliku štetu i samih radnika.
Rezolucija kreditne sekcije.


Da bi se ublažila i suzbila kriza šumske privrede, izazvana sve već4m
produkcionim troškovima, kao što su visoki kamati, tarifni stavovi i druge
pristojbe, konferencija zamteresovanih trgovaca i industrijalaca drveta, moli
nadležna ministarstva, da u prvom redu obezbijede što jeftinije kredite našoj
drvarskoj industriji prema kreditnoj sposobnosti svake pojedine industrije zasnovanoj
na bazi količine drveta za eksploataciju i na kapacitetu strugara.


U prvom redu bi ministarstva imala da se obrate Narednoj Banci, koja je
po posljednjoj statistici od 1923. god. samo 15 posto svih kredita podijelila našoj
cjelokupnoj industriji, trgovačkim firmama 17 posto, nenaznačenim ustanovama
18 posto, pa i od onih 15 posto otpada srazmjerno neznatni dio na drvarsku
industriju i ako ova sačinjava 1 četvrtinu cjelokupnog izvozu. Najmanju pažnju
pak obratila je Narodna Banka i njene filijale maloj i srednjoj domaćoj nacionalnoj
industriji u Bosni i Hercegovini, u Sloveniji i u Hrvatskoj. Buduć da je
danas kod vladajuće opće nestaš ce novca u zemlji i kod težih prilika na strani
drvarska industrija prisiljena da prodaje svoje proizvode na kredit, kako u zemlji
tako i u inostranstvu. to je i ona u stanju da uručuje na eskont poslovne mjenice.




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina


Kako se dalje 70 posto naše proizvodnje mekog drveta, a preko 90 posto tvrdog
drveta izvozi u iinostranstvo, to je našoj drvenoj industriji kod Narodne Banke
potreban ne samo dinarski nego i eskontni kredit u stranoj moneti.


Kako je eksploatacija i prerada drveta kod normalnog rada vezana na rok
najmanje od 1 i pô god. i kako naša drvarska industrija preko cijele godine
neprekidno radi za izvoz, njena kalkulacija zavisi prvenstveno od stalnosti kursa
dinara. Mi doduše pozdravljamo snaženje kursa dinara, ... kao najviše zainteresovani
željeli bi, da se to snaženje vrši sistematskni načinom, jer Je naša
drvarska industrija zbog naglih promjena kursa dinara i do sad već pretrpjela
ogromne gubitke, a naročito skokovi dinara u posljednje vrijeme, primorali su
pojedine strugare, da obustave svoj rad. Molimo, da se sazove posebna anketa.
ko;a bi se pozabavi´Ja pitanjem stabilizacije kursa dinara.


Rezolucija saobraćajne sekcije:


1. da se što prije riješi pitanje vicinalniii i privatnih željezu´ca. kako bi
se već jednom prekinulo sa sistemom prekidanog tarif rania.
2. da se provede deklasifikacija u ovim tarifnim stavovima: a) trupci,
koji se šalju na plane, da se računaju po tarifi »C«, b) drveni ugalj da se provede
tar. B. u spec. tar. 3. i da se za transport istog nabave specijalni vagoni
Kad se šalju u zatvorenim vagonima, da se ukine zaračunavanje povišica od
10 posto, i da se težina računa po faktičnoj težini, c) za ambalažu sa pilana da
se računa tarifa C. d) za hrastov i kestenov ekstrakt u unutarnjem prometu da
se računa specijalna tarifa 3, a da se za strani ekstrakt (kvebračo) povisi
tarifa iz B. u A.
e) za drvene kuće iz domać´li pilana da se provede deklasifikacija: u
tarifu A.
Tim povodom umoljava se za što skorije proveden/e unifikacije tarife 1
izdanje iste na našem jeziku.


3. da se smanji zakupnina za skladišta drveta za 50 posto.
4. da se na željezničkim skladištima ne računa ležarina, kad željeznička
irprava nije u stanju dostaviti vagone.
5. da se vagoni daju prvenstveno firmama, koje dokažu potrebit hitnog
utovara u prisp:ele brodove.
6. da se uspostave vage na stanicama, koje tovare preko 1000 vagona
godišnje.
7. da se oskudica voznog parka u Bosni hitno sanira nabavkom vagona
i lokomotiva, za radionice za popravku vagona dotiraju potrebnim kreditima.
i da se nabave specijalni vagoni za krcanje dugačkog drveta.
8. da se odmah pristupi izgradnji pruge Doboj—Banjaluka, radi odterećenja
stanice Brod.
9. da se uvede sistemi stacijskih eksportnih tarifa na sve šumske produkte
sa sniženjem od 30 posto.
10. da se uvedu naročite snižene tarife za naše domaće luke.
11. da se uvede kreditirana za drvo pokrićem u državnim papirima.
12. da se uvedu snižene tarife za prenos drva u važnije aprovizacione
centre kao Beograd i Vojvodinu.
Rezolucija carinske sekcije.


1. da se ukine izvozna carina na hrastove željezničke pragove i hrastovu
specijalnu gradu, ali svakako i bezuslovno na pragove 1.20 do 1.80 met.


ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Humska industrija i trgovina 117


2. da se objasni carinarnicama, da se samo na dvije strane prizmirani
trupci smatraju kao oblo drvo i podpadaju izvoznoj carini
3. da se uvede izvozna carina i za bukove trupce, bez obzira na duljinu
i debljinu.
4. da se povisi: izvozna carina na trupce iz tar. br. 93. 1-a od 5 na 10
d´nara po kub. ni.
5. da se ukine riješeuje, kojim se gorivo drvo oslobađa uvozne carine, i
ista povisi od 0.50 na 1 dinar po kub. metru.
6. da se na prekomorski ekstrakt za štavljenje »kvebračo« uvede posebni
carinski stav uvozne carinske tarife od 40 dinara od 100 kg.
7. da se ne dozvoljavaju nikakve olakšice za uvoz drvene ambalaže;, a
isto tako da se ne dozvoli uvoz dužice za bačve naročito za cementnu burad.
8. da se carinska manipulacija «prosti, olakša i pojeftini; da se uspostave
carinarnice kod pograničnih stanica, naročito u Kranjskoj Qori, da se granica, do
koje se vrši zvanično uvozno carinjenje po željezničkim organima digne od 20
na 50.000 din.; da carinarnice u lukama vrše permanentnu službu, kao što je običaj
u Genovi i Marselju.
9. Kod trgovinskih pregovora sa drugim državama, treba obezbijediti našim
gotovim pro´zvodima izvoz u strane zemlje, i to naročito time, da se postigne
snižene strane uvozne carine, odnosno ukinuće uvoznih zabrana. Naročito
skrećemo u tome smislu pažnju na to, da nam treba obezbijediti mogućnost izvoza:
sanduka u Grčku, pokućtva u Bugarsku, parketa u Češku, bačava u Francusku
i Belgiju, pokućtva u Poljsku, sanduka, patosa za ladje, parketa i savijenog
da ova država ukine surtaksu carin kod uvoza iz država sa slabom valutom,
pokućtva u Italiju, tanina u Austriju. U pogledu izvoza u Španiju treba nastojati,
kako bi posredovanje Italije kod uvoza naših proizvoda u Španiju otpalo.