DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina c U .. ......-......... ......: 1. ........ ......... ....... ...... ......... . ......... .. ....... ....... y ..... II. .. ......... y ..... .. . . ....... ......... 2. Sastaviti i napisati referat bespravne goroseče za krivca Nikolića iz sela Zupanca, opšt´ne Džepčke za delo seče 3 bukova drveta od 45, 58 i 75 cm. g 2 jelova 65 l 55 cm. Oduzeto oruđe: 4 sekšre, 2 testere i 3 lanca. 3. ....... ca ......... ........: ..... (.... .....), ..... (..... .....), ..... (..... .....), .... (....... .....). ......... .. .... ...... 11 ........ 1924. .... ..... ......... ....... .... .. ..... . ......... ......: ..... .... y ......... ..... .... y .... . 20 .... y ...... ..... je ...... ... ..... ......... ........., .. ce ...... ..... ....... ..... . .... y ... ...... .... .. ..... 0 .... ... ........ .. .. ....... ...... .. .. .. i I Šumska industrija i trgovina. KRIZA DRVARSKE INDUSTRIJE. Povodom krize u koju je zapala naša drvarska Industrija usljcd porasta dinara, sazvao je gospodin Ministar Šuma i Rudnika za 12. pr. mj. anketu u Beogradu. |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 58 <-- 58 --> PDF |
114 Šumska industrija i trgovina Na toj anketi uzeli su učešća naši industrijalci i trgovci drvetom te izasla nici Narodne Banke, Ministarstva Šuma i Rudnika, Industrije i Trgovine, te Saobraćaja.* Anketu je otvorio sam gospodin Ministar Šuma i Rudnika. Nakon opće debate podijeljen je rad u četiri sekcije, opću. kreditnu, saobraćajnu i carinsku. od kojih je svaka za sebe donOjela rezoluciju. Plenum je jednoglasno prihvatio ove rezolucije: Rezolucija po općim pitanjima. 1. Šumarsko-tehnička pitanja: 1. Priznavajući dosadanju susretljivost Ministarstva Šuma i Rudnika, valjalo bi svakako u većem olakšati način plaćan:a kupovnine za kupljene objekte i to tako, da se dozvoli uplata kupovnine u više platežnih obroka, nego li je to bio slučaj do sada stojeći uvijek na principu, da se jedna četvrtina kupovnine imatlc platiti prije početka sječe, a ostali obroci neposredno prije izvoza materijala iz šume. Za strugare, koje vrše eksploataciju drveta iz državnih šuma po dugogodišnjim ugovorima, trebalo bi barem za trajanja postojeće novčane kr´ze prolongirati plaćanja dospjelih rata uz obavezu priznavanja 6 posto kamata od dana dospjelosti do dana uplate. 2. da se kod raspisa licitacija ne zahtjevaju od kupca posebni prinosi u specijalne svrhe kao na pr. za gradnju lugarskih kuća, izrađivanje pragova, čišćenje siečina izvan kupljenog objekta, kao i naplata takse za uporabu državnih strugara u Sloveniji. 3. u onim ugovorima, gdje je unapred predviđen procenat tehničkog i ogrevnog drveta, za koji se prigodom izrade naknadno usta/tovi, da bi se obračun kupovn´ne izvršiti na bazi faktično ustanovljene, a ne unapred određene relacije ogrjevnog i tehničkog drveta. 4. da se kod državnih prodaja drveta u Sloveniji, uzima uzama mjerenja od 1 — 1 ran kao u ostalim dijelovima države. 5. da se intervenira kod Ministarstva za Agrarnu Reformu, da se 5 posto troškova, koji se u smislu naredbe istog ubiru u ime troškova za agrarnu reformu. od sada naplaćuje samo od vrednosti drva na panju, a ne i od troškova izradbe ´ izvoza drva. Ovo će b´ti tim lakše provesti, što takovo tumačenje odgovara i duhu spomenute naredbe, koja se u praksi samo krivo primjenjuje. 6. da se čl. 91. zakona o državnom računovodstvu, koji propisuje, da kod prve licitacije moraju biti prisutna barem tri licitanta, ne primjenjuje na svaku skupinu zasebno u onim slučajevima, gdje je dražbeni objekat razdijeljen u više skupina, već se cjela licitacija smatra kao jedan dražbeni ob´ekt. na koji u smislu zakona moraju reflektirati barem tri licitanta. 7. da se ukinu propratnice za svaki vagon drveta u Bosni i plaćanje njihovih taksa od 5 dinara po vagonu, buduć tako propratnice ne postoje ni u ostalim krajevima. 8. da se ukine naredba za liferovanje jamske japije bosanskim državnim rudnicima po cijeni koštanja, u toliko prije, što za ovu godinu postoji velika superprodukcija jamske japije. 9. da se dade prvenstveno pravo eksploatac´je šuma u našoj zemlji domaćim firmama, jer prijeti opasnost da sva nova šumska industrija ne prede * Kako iias izvještava poslovni tajnik našega udruženja, naše udruženje nije primilo poziv na tu anketu. |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina 115 u strane ruke. Trebalo bi naći mogućnost za isključenje od sudjelovanja kod licitacija podmetnutih lica (stromana) stran´h firmi, te provesti nacionalizaciju privatnih šumskih uprava. 10. U trgovačkim pregovorima s Austrijom imalo bi se ozbiljno nastojati o tom, da se nova austrijska uvozna carina na kestenov ekstrakt ukine, jer će austrijski kožari, dok ova carina postoji, pretežno raditi sa prekomorskim ekstraktom, koji je i po novoj austrijskoj carinskoj tarifi oprošten od carine. li. Porezi : 1. da se poradi kod nadležnog ministarstva na izjednačenju poreza i ostalih državnih dažbina za cijelu kraljevinu, te smanjivanju poreza i .stvarnoj osnovi za sva drvarska preduzeća. Naročito se moli, da se ukinu pristojbe za gatere i testere, te na električne svjetiljke u strugarama. jer su to predmete* bez kojih se uredno vođenje strugara ne može zamisliti, a uslijed čestjh potresa podloženi su previše naglom kvarenju 2. da se opštinske pristojbe naročito u izvoznim lukama sasvim ukinu ili barem znatno reduciraju i po mogućnosti izjednače u svima lukama. 3. da se utvrdi važnost izvozničkih uvjerenja od dosadainjih dva na šest mjeseci, te da se snize stavovi cjenovnika za obezbeđenie valute pri izvozu robe u relaciji porasta dinara. 111. S (i e i j a 1 n a pitanja: 1. da se snizi prinosim tarifa za osiguranje radnika u slučajni nesreće n 4 posto obezbeđene nadnice, jer prema iskustvima prošlih godina nije potrebna veća suma. 2. da se izmijeni tablica opasnosti, saobrazivši je rezultatima prošle dvije i pol godine. 3. da se snizi prinos za osiguranje radnika u slučaju bolesti na 5 posto. jer prema iskustvima prošlih godina i sa štednjom u upravnim troškovima i u zidanju novih zgrada nisu potrebni veći prinosi. 4. da se radno vrijeme u strugarama produži na najmanje deset radnih sati u jednoj smjeni uz plaćanje faktičnih radnih sati bez posebnih nadoplata, kao što je zavedeno u zemljama konkurencije Rumunjskoj, Francuskoj i u Rusiji. 5. da se tačno fiksiraju obavezni praznički dani u godim* u kojima se ne radi, kako bi se izbjeglo suvišno prazimvanje neobaveznih praznika, što je na veliku štetu i samih radnika. Rezolucija kreditne sekcije. Da bi se ublažila i suzbila kriza šumske privrede, izazvana sve već4m produkcionim troškovima, kao što su visoki kamati, tarifni stavovi i druge pristojbe, konferencija zamteresovanih trgovaca i industrijalaca drveta, moli nadležna ministarstva, da u prvom redu obezbijede što jeftinije kredite našoj drvarskoj industriji prema kreditnoj sposobnosti svake pojedine industrije zasnovanoj na bazi količine drveta za eksploataciju i na kapacitetu strugara. U prvom redu bi ministarstva imala da se obrate Narednoj Banci, koja je po posljednjoj statistici od 1923. god. samo 15 posto svih kredita podijelila našoj cjelokupnoj industriji, trgovačkim firmama 17 posto, nenaznačenim ustanovama 18 posto, pa i od onih 15 posto otpada srazmjerno neznatni dio na drvarsku industriju i ako ova sačinjava 1 četvrtinu cjelokupnog izvozu. Najmanju pažnju pak obratila je Narodna Banka i njene filijale maloj i srednjoj domaćoj nacionalnoj industriji u Bosni i Hercegovini, u Sloveniji i u Hrvatskoj. Buduć da je danas kod vladajuće opće nestaš ce novca u zemlji i kod težih prilika na strani drvarska industrija prisiljena da prodaje svoje proizvode na kredit, kako u zemlji tako i u inostranstvu. to je i ona u stanju da uručuje na eskont poslovne mjenice. |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina Kako se dalje 70 posto naše proizvodnje mekog drveta, a preko 90 posto tvrdog drveta izvozi u iinostranstvo, to je našoj drvenoj industriji kod Narodne Banke potreban ne samo dinarski nego i eskontni kredit u stranoj moneti. Kako je eksploatacija i prerada drveta kod normalnog rada vezana na rok najmanje od 1 i pô god. i kako naša drvarska industrija preko cijele godine neprekidno radi za izvoz, njena kalkulacija zavisi prvenstveno od stalnosti kursa dinara. Mi doduše pozdravljamo snaženje kursa dinara, ... kao najviše zainteresovani željeli bi, da se to snaženje vrši sistematskni načinom, jer Je naša drvarska industrija zbog naglih promjena kursa dinara i do sad već pretrpjela ogromne gubitke, a naročito skokovi dinara u posljednje vrijeme, primorali su pojedine strugare, da obustave svoj rad. Molimo, da se sazove posebna anketa. ko;a bi se pozabavi´Ja pitanjem stabilizacije kursa dinara. Rezolucija saobraćajne sekcije: 1. da se što prije riješi pitanje vicinalniii i privatnih željezu´ca. kako bi se već jednom prekinulo sa sistemom prekidanog tarif rania. 2. da se provede deklasifikacija u ovim tarifnim stavovima: a) trupci, koji se šalju na plane, da se računaju po tarifi »C«, b) drveni ugalj da se provede tar. B. u spec. tar. 3. i da se za transport istog nabave specijalni vagoni Kad se šalju u zatvorenim vagonima, da se ukine zaračunavanje povišica od 10 posto, i da se težina računa po faktičnoj težini, c) za ambalažu sa pilana da se računa tarifa C. d) za hrastov i kestenov ekstrakt u unutarnjem prometu da se računa specijalna tarifa 3, a da se za strani ekstrakt (kvebračo) povisi tarifa iz B. u A. e) za drvene kuće iz domać´li pilana da se provede deklasifikacija: u tarifu A. Tim povodom umoljava se za što skorije proveden/e unifikacije tarife 1 izdanje iste na našem jeziku. 3. da se smanji zakupnina za skladišta drveta za 50 posto. 4. da se na željezničkim skladištima ne računa ležarina, kad željeznička irprava nije u stanju dostaviti vagone. 5. da se vagoni daju prvenstveno firmama, koje dokažu potrebit hitnog utovara u prisp:ele brodove. 6. da se uspostave vage na stanicama, koje tovare preko 1000 vagona godišnje. 7. da se oskudica voznog parka u Bosni hitno sanira nabavkom vagona i lokomotiva, za radionice za popravku vagona dotiraju potrebnim kreditima. i da se nabave specijalni vagoni za krcanje dugačkog drveta. 8. da se odmah pristupi izgradnji pruge Doboj—Banjaluka, radi odterećenja stanice Brod. 9. da se uvede sistemi stacijskih eksportnih tarifa na sve šumske produkte sa sniženjem od 30 posto. 10. da se uvedu naročite snižene tarife za naše domaće luke. 11. da se uvede kreditirana za drvo pokrićem u državnim papirima. 12. da se uvedu snižene tarife za prenos drva u važnije aprovizacione centre kao Beograd i Vojvodinu. Rezolucija carinske sekcije. 1. da se ukine izvozna carina na hrastove željezničke pragove i hrastovu specijalnu gradu, ali svakako i bezuslovno na pragove 1.20 do 1.80 met. |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Humska industrija i trgovina 117 2. da se objasni carinarnicama, da se samo na dvije strane prizmirani trupci smatraju kao oblo drvo i podpadaju izvoznoj carini 3. da se uvede izvozna carina i za bukove trupce, bez obzira na duljinu i debljinu. 4. da se povisi: izvozna carina na trupce iz tar. br. 93. 1-a od 5 na 10 d´nara po kub. ni. 5. da se ukine riješeuje, kojim se gorivo drvo oslobađa uvozne carine, i ista povisi od 0.50 na 1 dinar po kub. metru. 6. da se na prekomorski ekstrakt za štavljenje »kvebračo« uvede posebni carinski stav uvozne carinske tarife od 40 dinara od 100 kg. 7. da se ne dozvoljavaju nikakve olakšice za uvoz drvene ambalaže;, a isto tako da se ne dozvoli uvoz dužice za bačve naročito za cementnu burad. 8. da se carinska manipulacija «prosti, olakša i pojeftini; da se uspostave carinarnice kod pograničnih stanica, naročito u Kranjskoj Qori, da se granica, do koje se vrši zvanično uvozno carinjenje po željezničkim organima digne od 20 na 50.000 din.; da carinarnice u lukama vrše permanentnu službu, kao što je običaj u Genovi i Marselju. 9. Kod trgovinskih pregovora sa drugim državama, treba obezbijediti našim gotovim pro´zvodima izvoz u strane zemlje, i to naročito time, da se postigne snižene strane uvozne carine, odnosno ukinuće uvoznih zabrana. Naročito skrećemo u tome smislu pažnju na to, da nam treba obezbijediti mogućnost izvoza: sanduka u Grčku, pokućtva u Bugarsku, parketa u Češku, bačava u Francusku i Belgiju, pokućtva u Poljsku, sanduka, patosa za ladje, parketa i savijenog da ova država ukine surtaksu carin kod uvoza iz država sa slabom valutom, pokućtva u Italiju, tanina u Austriju. U pogledu izvoza u Španiju treba nastojati, kako bi posredovanje Italije kod uvoza naših proizvoda u Španiju otpalo. |