DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici


Prof. dr. Adolfo Semerth [Zagreb]:*


Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici.


Davna želja čeških šumarskih stručnih krugova, da se osnuje
za šumarsku struku visoka škola, ispunjena je školske god. 1919./20.
osnutkom šumarskog odsjeka pored već postojećeg poljoprivrednog
odsjeka visoke tehničke škole u Pragu, koji se sada zove »Visoka
škola zemëdëlskeho a lesniho inženvrstvi«, te osnutkom samostalne
visoke (velike) poljoprivredne škole (Vysokâ škola zemëdëlskâ) sa
dva odsjeka (poljoprivredni i šumarski) u Brnu.


Visoka škola poljoprivrednoga i šumarskoga inženjerstva u
Pragu ostala je kao samostalno odjeljenje u sklopu češke visoke
tehničke škole. Njome upravlja profesorski zbor sa dekanom na
čelu. Dekana bira prof. zbor iz sredine svojih redovitih profesora.


Visoka škola u Brnu osnovana je kao samostalna velika škola
te je slično organizirana kao visoke škole tehničkoga smjera. Njom
upravlja profesorski zbor s rektorom na čelu. Sa svakim od oba
stručna odsjeka, t. j . poljoprivrednim i šumarskim, upravlja stručni
zbor i dekan.


Školska godina traje na visokim školama u Pragu i Brnu od


I. oktobra do 30. juna i dijeli se na dva semestra. Zimski semestar
počinje 1. oktobra i svršava 15. februara. Ljetni semestar traje od
16. februara do 30. juna.
Za redovite slušače primaju se apsolventi čehoslovačkih srednjih
škola (gimnazija, realki i realnih gimnazija), koji imaju maturalnu
svjedodžbu.


Apsolventi viših t. j . srednjih šumarskih škola primaju se samo
onda, ako polože prijamni ispit određen naredbom ministarstva od


II. V. 1922., br. 24.651.
Apsolventi stranih srednjih škola primaju se na osnovi maturalnih
svjedodžbi osmo-i sedmno-razrednih srednjih škola, koje su
u glavnom jednako organizovane kao državne čehoslovačke škole.
Čehoslovački državljani, koji su svršili srednje škole u inostranstvu,
primaju se. ako ministarstvo prosvjete prizna njihove maturalne
svjedodžbe ravnopravne sa čehoslovačkima.


Za izvanredne se slušače primaju oni, koji nemaju maturalne
svjedodžbe srednje škole, navršili su 18. godinu života i imaju takovu
spremu, da bi mogli slijediti predavanja.


Apsolvente viših šumarskih škola u Čehoslovačkoj republici,
koji se iskažu, da su s uspjehom svršili zaključni stručni ispit, može


* Pisac ovoga članka bio je u svoje vrijeme izaslan u Česlovačku da
prouči uređene instituta za pedologiju. Kako je prof. dr. Seiwerth, češki đak
te poznaje dobro češki jezik zamolili smo ga, da tom prilikom na samome vrelu
prouči i stanje šumarske nastave te da za naš list nap´še ovaj informativan
članak. Pisac se vrlo spremno odazvao našoj molbi a mi ga evo iznosimo pred
našu stručnu javnost. Uredništvo.


ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Šumarska nastava u Cehoslovaôkoj republici


profesorski zbor visoke škole (odsjeka) iznimno primiti za redovite
slušače šumarstva na visokim školama ako s uspjehom polože dopunjujući
ispit iz nastavnoga jezika visoke škole i odgovarajuće literature,
iz matematike, fizike i deskriptivne geometrije u opsegu,
kako se tumači na realnim školama, te ako pri tom pokažu i drukčije
općenitu zrelost za visokoškolski studij.


O primitku takovih apsolvenata inostranih zavoda, odlučuje


na predlog profesorskog zbora u pojedinim slučajevima ministar


stvo prosvjete u sporazumu s ministarstvom poljoprivrede.


Studij šumarstva traje zasad na visokim školama četiri
godine. Da bi se ustanovio uspjeh pojedinih predmeta, koji se
predaju, obdržavaju se pojedinački i državni ispiti.


Prvi ili općeniti državni ispit obuhvata pripravne discipline,
drugi ili stručni ispit obuhvata predmete, koji spadaju u stručni šumarski
studij.


Predmet i prvog državnog ispita jesu ovi: osnovi
više matematike, opća i specijalna botanika, dendrologija (s anatomijom
drva) pedologija, niža geodezija, narodno gospodarstvo.


Predmeti drugog državnog ispita jesu ovi : uzgajanje
šuma (sa šumarskom estetikom), obrana šuma, upotreba
šuma. uređivanje šuma (sa šumskom statikom), šumarsko građevinarstvo.


Kod pristupa državnim ispitima imaju kandidati pridonijeti
svjedodžbe o pojedinačkom ispitu barem s dovoljnim uspjehom.


Prvom državnom ispitu ima se redovno pristupiti na
koncu četvrtoga semestra ili tokom petoga semestra do 15. decembra.


Kod prvog državnog ispita može ispitno povjerenstvo opro:
štiti kandidatu ispit iz onih predmeta, iz kojih je kao redoviti slušač
visoke gospodarske škole napravio pojedinačne ispite barem s do
brim uspjehom. Može li kandidat pokazati svjedodžbama, da jte položio
pojedinačne isp´Me iz svih predmeta I. drž. ispita barem s do-
b!rim uspjehom, tada ne treba uopće polagati prvi državni ispit i
bude mu izručena svjedodžba o prvom državnom ispitu.


K drugom državnom ispitu mogu kandidati pristupiti
na koncu osmoga semestra. Ispit se dijeli na praktički i teoretički.


Kod praktičnog ispita ima kandidat izraditi zadane zadatke.
Zadaci odaberu se tako, da kandidat može pokazati svoju vještinu
u upotrebljavanju nauke svih glavnih ispitnih predmeta: uzgajanju
šuma, obrane šuma, iskorišćivanja šuma, uređivanja šuma i šumarskog
građevinarstva. Zadatke, koji se zadavaju, određuje ispitno povjerenstvo
i ujedno određuje ispitivače u prisuću kojih se imaju riješiti
zadaci. Zadaci se rješavaju u prostorijama visoke poljoprivredne
škole i nemaju trajati duže od 6 dana uz najviše osamsatni
dnevni rad. .


Uspije li kandidat na praktičnom ispitu, dopušta mu se pristupiti
teoretičkom. Ne uspije li, može ponovit praktični ispit u
kasnijem ispitnom roku, koji se odredi. . ::




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici


Usmeni se ispit vrši javno. O uspješno, se napravljenom državnom
ispitu izdaje svjedodžba, koja je proviđena pečatom ispitnog
povjerenstva i koju ispostavlja predsjednik, a potpisuju svi
ispitivači.


Tko želi da poluči akademski stepen doktora tehnički
h znanost i (Dr. techn.) ima predložiti znanstvenu raspravu
i načiniti strogi ispit.


Predmet znanstvene rasprave ima da bude samostalni znanstveni
rad i ima obraditi predmet, koji pripada tehničkoj ili gospodarskoj,
odnosno šumarskoj disciplini.


Rasprava mora biti, prema naređenju ministarstva od 5. II.
1923. br. 8.065/23—IV., prije ispita izdana štampom.


Bude li rasprava odobrena može kandidat pristupiti usmenom
strogom ispitu. Ispitni su propisi inače slični propisima za polučenje
doktorata u gospodarsko-šumarsko fakultetu sveučilišta u Zagrebu.


Kandidat, koji je uspio na strogom ispitu, bude u prisutnosti
lektora, dekana i promotora proglašen doktorom tehničkih znanosti,
a o tom mu se izdaje diploma sastavljena u nastavnom jeziku.


Pregled naučnih zavoda visoke škole poljoprivrednoga i šumarskoga
inženjerstva u Pragu:
Zavod za biljnu produkciju i agrokemiju (prof. Ph. Dr. Julius


Stokiasa).
Zavod za agropedologiju, meteorologiju i klimatologiju, (prof.


ing. Josip Kopeckf).
Zavod za kemiju, (prof. Dr. ing. Jaroslav Formânek).
Zavod nauke o gospod. strojevima i enciklop. teh. mehanike,


(prof. Dr. ing. Jovsip Anderle).
Zavod za fitopatologiju. (prof. Ph. Dr. Franjo Bubâk).
Zavod za gospodarsku tehnologiju, (prof. Dr. ing. Vaclav


Vilikovsky).
Zavod pravnih i upravnih nauka. (prof.ILJ Dr. Franjo Kubec).
Zavod za uzgajanje šuma i nauku o šum. stojbini. (prof Dr. ing.


Josip Sigmond).
Pavod za zoologiju, (prof. Ph. Dr. Henrik Uzel).
Zavod za šumarsko građevinarstvo i uređivanje bujica, (prof.


ing. Vojtëh Kaisler).
Zavod za uređivanje šuma. (prof. ing. Gabriel Jirsik).
Zavod za iskorišćivanje šuma i meh. tehnologiju drva. (prof.


ing. Hugo Szalatnav).
Zavod za botaniku, (prof. Ph. Dr. Karei Kavina).
Zavod za opću t posebnu zootehniku. (prof. Ph. Dr et M.


U. Dr. Franjo Bîlek).
Zavod za obranu šuma. (ing. Alois Nechleba).
Pregled naučnih zavoda visoke gospodarske škole u Brnu:
Zavod za matematiku i deskriptivnu geometriju, (prof. Dr.
ing. Vladimir Mašek).
Zavod za botaniku i botanički vrt (prof Ph Dr. Oskar Vo:
dražka).




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici


Zavod za geologiju, pedologiju, meteorologiju i klimatologiju.
Ravnatelj.: geol. zavoda Doc. Dr. Otokar Gartner, pedološkog zavoda
(prof. Dr. Rudolf Trnka), meteorološkog i klimatološkog Doc.
Dr. Vaclav Novak.


Zavod opće kemije organičke i anorganičke i analitičke ke


mije I. (prof. Dr. ing. Josip Knop).
Zavod za zoologiju, (prof. Emil Bayer).
Biološka pokusna postaja u Lednici (prof. Emil Bayer).
Zavod za agrikulturnu kemiju i analitičku kemiju 11. (prof. Dr.


Rudolf Trnka).
Zavod za gospodarsku tehnologiju (prof. Dr. ing.Otokar Ko


pecky).
Zavod za pravne i upravne nauke. (prof. Dr. Franjo BUovsky).
Zavod za političku ekonomiju. (prof.´IU Dr. Eman. Schindler).
Zavod za nauku o gosp. strojevima i opće nauke o strojevima,


(prof. ing. Josip .....).
Zavod za ispitivanje gospodarskih strojeva, (prof. ing. Josi
.....).
Zavod za opću i posebnu zootehniku. (prof. Dr. vet.. Josip
Taufer).
Zavod za dendrologiju, fitopatologiju i bakteriologiju šumar


stva, (doc. Dr. August Bayer).
Zavod za šumsku produkciju, (prof. ing. Josip Konšel).
Zavod za uređivanje i ocjenjivanje šuma i dendrometriju.


(prof. Dr. Rudolf Haša).
Zavod za šumarsko građevinarstvo, (prof. ing. Ferdinand


Miiller).
Zavod za geodeziju, (prof. Dr. ing. AIols Tiohv).
Zavod za obranu šuma. (prof. ing. Antun Dvk).
Zavod za iskorišćivanje šuma i šumsku industriju (prof. ing


Josip Opletal).
Zavod pripravnih tehničkih nauka.
Od spomenutih visokih škola nalazi se u osobito povoljnom


položaju visoka gospodarska škola u Brnu. Visoka je škola smještena
u dvije ogromne zgrade, u kojima se mogu razvijati njeni naučni
zavodi, a pored toga dodijeljen joj je šumski p o s j e d A d am
o v u neposrednoj blizini Brna.


Državna uprava preuzela je u veljači 1923. šumski veliki posjed
Adamov od dosađanjeg vlastnika kneza Liechtensteina i pridjelila
ga kao školsko i pokusno dobro šumarskom odjelu visoke
gospodarske škole u Brnu. Taj posjed ima površinu ca 7.135 ha i to
šume 6.935 ha, polja 80 ha, livada 65.5 ha, vrtova 6 ha, pašnjaka
16 ha. gradilišta 3.5 ha i druge od poreza proste površine 29 ha.


Dobrom upravlja »upravni odbor« delegiran po profesorskom
zboru šumarsko-inžinjerskoga odjela. Kao članovi i referenti treba
da budu u odboru napose zastupnici ovih struka:


1. šumske produkcije: 2. iskorišćivanja šuma. šumske industrije
i unovči van ja šumskih proizvoda; 3. uređivanja šuma; 4. šumarskog
građevinarstva: 5. obrane šuma i lovstva; .. pravne nauke


ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici 85


Na predlog upravnog: odbora imunuje profesorski zbor. šum. inž.
odsjeka jednog člana upravnog odbora predsjednikom na 6 godina.


Tekuće poslove rješava predsjednik, već prema naravi stvari,
samostalno ili sporazumno s dotičnim referentom. Za rješavanje poslova
ima predsjednik posebnu pisarnu. Činovništvo imenuje, otpušta
i premješta se na prijedlog upravnog odbora, a podčinovnici
i namještenici upravnim odborom.


U djelokrug uprave dobra idu sve stvari, u koliko nisu pridržane
odluci ministarstva poljoprivrede. U financijalnoj se upravi
treba držati propisa financijalnoga zakona.


Ministarstvo poljoprivrede pridržaje si stručnu, administrativnu
i računarsku reviziju, dalje izvršenje prava patronata i odlučivanje
ako se radi: a) o prodaji ili drugom otuđivanju nepokretnina
u cijelosti ili od česti; b) o iznamljivanju nepokretnina na vrijeme
dulje od 10 godina ili ako prekoračuje godišnju najamninu u
pojedinom slučaju svotu Kč 10.000.—; c) o zalaganju ili drugom ugovornom
opterećivanju; d) o osobnim stvarima činovnika školskoga
dobra.


Ministarstvu poljoprivrede pripada potvrditi: a) proračun i
gospodarske šumske planove; b) računske zaključke; c) personalne
pređloge.


Pitanja navedena u ovom članu predlaže ravnateljstvo dobra
ministarstvu poljoprivrede.


Školsko dobro Adamov bit će upravljano u tri smjera:


a) osobito kao objekt za obrazovanje slušača visoke poljoprivredne
škole u Brnu;
b) kao državno dobro rentabiliteta;
c)kao dobro za šumske pokuse.
Ad a) Dok se radi o djelatnosti, koju će razvijati na dobru vi


soka poljoprivredna škola u Brnu u školske svrhe, bit će izdaci
(troškovi) pokrivani iz odgovarajućih pologa ministarstva školstva
i narodne prosvjete.


ad b) U tom smjeru bit će dobro upravljano i financijalno za1
snovano po zasadama rentabiliteta.


ad c) Izdaci za šumske pokuse, koji će se izvoditi na školskom
dobru, bit će pokriveni iz pologa što će ih u tu svrhu odrediti
proračunom ministarstvo poljoprivrede.


Kakav je cilj na umu visokoj gospodarskoj školi u Brnu pridjeljenjem
školskog dobra Adamov, razbire se iz članka prof. ing.
losipa Opletal-a u programu visoke škole za god. 1924./25. Pisac
veli u tom članku među ostalim ovo: Svrha je visoke šumarske
škole, da dade šumaru akademičaru obrazovanje osnovanu na širokoj
osnovici prirodnih nauka. Ali tim inak još nije iscrpen sadržaj
naučne spreme. Ako hoćemo taj sadržaj prosuditi, treba se pitati,
koje zahtjeve stavlja praksa na šumara, jer stog gledišta treba
prosuditi, što ima visoka šumarska škola dati šumaru.


Zadatak je šumara prije svega samo gospodarenje. Dakle djelatnost
pretežno tehnička sa svrhom stvaranja masa i vrijednosti.
Osnov tom tvori cijeli niz opsežnih pomoćnih i stručnih disciplina




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Si. Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici
pretežno realističkog smjera. Tako treba šumar temeljitog znanja
prirodnih nauka prilagođenih šumarskoj praksi, napose iz geologije
s mineralogijom i petrografijom, botanike, zoologije, baktereologiijie,
kemije, meteorologiije i klimatologije, dendrologije, pedologije, šumarske
fitopatologije kao i srodnih poljoprivrednih struka na pr. iz
kulture ljekovitog bilja, livadarstva, pčelarstva, ribarstva i patologije
divljači. Nadalje treba manje ili veće znanje čisto tehničkih
nauka tako napose iz osnova više matematike, geodezije, deskriptivne
geometrije, fotogrametriie. Težište šumarskog znanja leži u
njegovoj stručnoj spremi tako napose u uzgajanju, obrani i iskorišćivanju
šuma, šumskoj industriji i nauci o stojbini. Posebna važna
struka specijalnog šumarskoga znanja je nauka o uređenju šuma sa
šumskom statikom i računanju vrijednosti šuma, dendrometrija i
geodezija primjenjena u šumarstvu. Od velike je važnosti da šumarpoznaje
šumarsko građevinarstvo, nauku o strojevima, enciklopediju
vodnoga graditeljstva i elektrotehnike, šum. zgradarstvo, uređenje
bujica.


To su sve znanja, koja šumar treba za provađanje ekonomske
djelatnosti. Osim toga je šumar prinužden da vrši i upravnu službu.
a osnov je tomu opet čitav niz disciplina. Tako treba šumar da vlada
naukom o narodnom gospodarstvu, osnovima javnog i privatno«
prava, šumarskom politikom, šumskim i lovskim zakonom, naukom


o šumskoj upravi zajedno s trgovačkom šum. naukom i računovodstvom,
treba da ima znanja o agrarnim operacijama, o zemljišnoj
reformi, o katastru, o tarifima, o bankama i burzama.
Taj ogroman kompleks heterogenih nauka, pretežno prirodo^
slovnog i tehničkog smjera, koje su dakle većinom osnovane ha prirodnim
pojavama i na spoznaji prakse, iscrpljuje se. sa malo iznimaka,
četiri godišnjim sjedenjem na školskim klupama. Vježbe u laboratoriju
i kratke ekskurzije u šume ne mogu pokazati upotrebu
nauke u praksi, napose ne u čisto šumarskim disciplinama, o kojima
se pretežno i radi. Iznimku čine samo 14 dnevne geodetske vježbe,
koje su već bile gajene i na visokoj gospodarskoj školi U Beču i
koje su također preuzete na naše visoke šumarske škole. Ove
vježbe, koje daju slušačima priliku, da bi riješili veće suvisle zadatke
u zemljomjerstvu i o čijoj se potrebi ne može sumnjati, dobrim
su primjerom, kako bi trebalo mlade šumare uvesti i u druge
glavne discipline. Ekskurzije, koje se poduzimaju za razgledavanje
raznih gospodarskih mjera i kratke vježbe u šumi imaju zaista neku
vrijednost. Ali ta vrijednost je razmjerno malena prema onomu, što
bi škola imala dati svojim pitomcima i dade se prikazati poredbom
čovjeka .koji je 4 godine promatrao uz stalno tumačenje obrtnika,
kako se izrađuju cipele, pokućtvo i si., a da pri tom nije naučio izrađivati
dotične proizvode. Tako isto dolazi šumar poslije četiri go^
godišnjega studija u praksu i unatoč tome, da ie za cijelo to vrijeme
slušao tumačenja o šumskim naukama. i često vidio šumu, stoji dugo
zbunjen u svim slučajevima gdje se radi o provađanju raznih gospodarskih
mjera. Konačno Je onda stvar slučaja kakova učitelja nađe
u praksi, koji bi ga uveo u praktičnu upotrebu stečenog znanja. ´




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici 87


Dakle visoka škola ne zadovoljava kao naučna škola. Ona daje
uistinu svojim pitomcima riječi, ali te obzirom na opseg šumarskog
studija samo u veoma zbitoj formi, a zaboravljava ipak na to. da bi
bile riječi uvedene u zbilji tako. kako to odgovara živoj praksi.


Sredstvom, da bi i raj zahtjev bio ispunjen, postat će školsko
dobro Adamov Dakako, ako bude izvršen dalje ocrtani program
upotrebe ovoga dobra u svrhe visoke gospodarske škole.


Dodjeljenjem toga dobra treba da se profesorima omogući doticaj
sa šumom u raznim smjerovima-kako to traži značaj disciplinakoje
zastupaju dotični profesori. Valja im omogućiti da vrše pokuse
i ispituju njihovu upotrebljivost u praksi. Uopće ima im se dati prilika
da ostanu u vezi sa praksom, u kojoj su djelovali prije, nego li
su nastupili profesuru. S druge strane treba i slušačima dati zgodu,
da šumu uoče ne samo s gledišta raznih disciplina, nego da i sami
sudjeljuju, što je i najslavnije, u živom šum. gospodarstvu na osnovu
tumačenja profesora držanih ti školi i da postanu tako reci sastojci
samoga gospodarstva.


Kako se drže teoretička predavanja pripravljena u sistematskoj
formi isto tako trebat će učešće i suradnju budućih šumara u
gospodarstvu školskoga šumskoga dobra urediti po promišljenomtačno
utvrđenom sistematski pripravljenom programu. Svakom slušaču
treba dati prilike da saraduje u cijelogodišnjem toku gospodarskih
radova na polju uzgajanja, obrane i iskorišćivanja šuma,
kod uređivanja šuma. šumskoga građevinarstva, šumske industrijeu
upravi i t. d. tako. da sam svuda prihvati rukama i da mu značenje
i provađanje svih tih radnja pređe tako reći u krv.


Samo ako se ispuni ova predpostavka, bit će moguće uztvrditi.
da je visoka šumarska škola ispunila svoju misiju kao naučna škola
i onda će se moći očekivati od apsolvenata, koji su bili na taj način
školani, da će unašati u šumarsku praksu u punoj mjeri spoznaje
šumarskih nauka.


U prvom je redu pitanje, kojim se načinom ima riješiti taj program
praktičkog školovanja? Najprije treba priznati, da to nije moguće
u četiri godine, koje su određene za šumarski studij. Možda će
se prigovarati, da je vrijeme od dvije godine za pripravne pretežno
prirodoslovne discipline dugo i da bi se dalo možda skratiti za jedan
semestar. Dobiven pak semestar mogao bi biti posvećen šumarskir;
disciplinama, za koje je vrijeme od dvije godine tako kratko, da u
to vrijeme nije moguće pomisliti na dulje suvislo zaposlenje slušača
na školskom dobru. Međutim valja naglasiti, da se ne smiju okljaštriti
pripravne discipline, jer tvore nužnu pripravu za sam
stručni studij, koji odgovara karakteru visoke
ško´le. Zato ne ostaje drugo, nego da se šumarski
s t u d i j p r o d u ž i za jednu — petu — godinu.


Peta godina bila bi posvećena praktičnom školanju na dobru
Adamov. Zasad krnj šumarski studij postat će tek potpun uvađanjem
tog petog godišta. Treba uvažiti, da pripravne predmete slušači
savladavaju razmjerno lako, jer su za njih donijeli već neku pripravu
iz srednje škole tako. đa su visokoškolska predavanja djelo




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 32     <-- 32 -->        PDF

«8 Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici


mično opetovanje i produbljivanje srednjoškolskoga studija, te naučna
se građa tih predmeta dublje usječe u pamet. Ali drukčije je to
sa stručnim predmetima. Tu se susreću slušači s cijelim nizom novih
disciplina, koje takoreći samo prolete njihovim mozgovima, pa ako
im se neda prilika, da povezu predmete predavanja s praksom, izgubit
će naučeno iz pameti isto tako brzo, kako su brzo stekli znanje
za čas ispita. Naposljetku odgovarat će to u smislu drugoga —
stručnoga — državnoga ispita, ako se premjesti na konac pete godine,
jer samo potom imao bi- ispit značenje stručnog — praktičnog
ispita. Upravo je i svrha tog ispita, da bi pokazao sposobnost mladoga
šumara za praksu. Proširenje visokoškolskih šumarskih studija
ne će biti toliki teret za slušače i njihove roditelje; kako se to možda
i čini u prvi mah. Naime pretežna većina slušača pristupa II. državnom
ispitu i bez toga, tek nakon dužeg vremena po svršetku
četvrtog godišta, a u materijalnom pogledu bit će znatno olakšan
boravak slušača na školskom dobru Adamov. S tim petim godištem
spojene razmjerno male žrtve ne stoje u nikakvom razmjeru prema
velikom obogaćivanju znanja i proširenju vidokruga slušača, kao
što i napretku, kojega će od toga imati šume. Također ne će time
gubiti slušači od vremena svoje životne staze, jer većina će od njih
i tako morati da čeka neko vrijeme poslije absolviranja škole na namještenje.
Zato će biti za slušače korisnije, ako će umjesto takovog
čekanja vršiti za njih najkorisniju praktičku pripravu na dobru
Adamov.


Sretan je slučaj, da je šumsko dobro u najvećoj mjeri podesno,
da služi potrebama visoke šumarske škole. U glavnom su te tri
okolnosti, koje dolaze školi u prilog, t. j . 1. blizina Brna i dobra željeznička
veza s tim gradom ; 2. razlika geoloških i terenskih formacija,
kao i prostornih razmjera, dalje bogata flora; 3. dvorac u Krtiny,
koji se može lako preurediti za obitavalište profesora i slušača.
Osim toga je na dobru u Dovoljnom položaju pilana, koja može
biti korisno upotrebljena kao školska pila.


Veze profesora s dobrom u svrhu naučnoga istraživanja, kao
što i priprave za vježbe sa slušačima, treba si tako predstaviti, da
svaki profesor obradi dobro u smjeru po njemu zastupane discipline
i da izvodi pokuse, koje nalazi zgodnima za svoja istraživanja. Svaki
profesor i docenat ima prilike i nastojat će da predoči pismom, slikom,
zbirkama i drugim zornim načinom cjelokupnu sliku dobra.
Ovim radovima imat će učitelji i asistenti stalnu vezu sa praksoim
svoje struke. Kod toga naći će se mnogo prilika za istraživanje i predočivanje
utjecaja raznih mjesnih odnosa na razne pojave, što će
zaista biti ishodištem raznim istraživanjima.


Da predočimo kakovu priliku daje dobro naučnoj i praktičnoj
stručnoj djelatnosti profesora i docenata navest ćemo za niz disciplina
način, kakovim bi se imale discipline izraditi pojedinim stolicama
i docentima u vezi sa školskim dobrom.


Pisac onda navodi u kratko geologiju s mineralogijom i petrografijom,
botaniku, zoologiju, pedologiju i biokemiju, meteorologiju
i klimatologiju. Osvrće se na započetu kulturu ljekovitog bilja, na




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici


livadno gospodarstvo, te ribarstvo, koje se može prakticirati u


ribnjacima u Josefskoj dolini i nastavlja:


Veliko značenje ima dobro za geodeziju opću i primijenjenu u
šumarstvu, fotogrametriju i aero-fotogrametriju i to kao za profesore,
docente i asistente tako i za slušače.. Prvi mogu provesti na
dobru praktične vježbe, ispitati razne strojeve za mjerenje i pripraviti
vježbe u tančine tako, da će biti omogućeno svestrano uvježbanje
u razmjerno kratko vrijeme. Četrnaest-dnevna vježba iz geodezije
bila je, kako smo i prije već spomenuli, jedina institucija te
vrsti uvedena na visokoj gospodarskoj školi u Beču.


Razumljivo je da smo i mi primili tu instituciju, jer "se ne da
zamisliti, da bi iz škole izašao geodet, kojemu nije bila dana prilika,
da praktički preradi odslušani materijal o pomagalima za mjerenje,


o metodama mjerenja i o dogotavljanju planova i mapa. Takove
vježbe iziskuju 14 dnevni boravak slušača s profesorom i pomoćnim
silama vani, a za tu svrhu je u najvećoj mjeri podesno mjesto
Krtiny. Dvorac će služiti za boravak i za domaću izradbu mjerenjem
dobivenih podataka, a područje u okolici Kftiny pruža priliku
za provadanje svih vrsti mjerenja. Dosadanje vježbe iz geodezije
bit će proširene s vježbama iz fotogrametrije tako, da će se vrijeme
vježbi produžiti otprilike na 3 sedmice.
U šumarskom muzeju u Krtiny bit će također odijeljeno mjesto
za geodeziju i tamo će biti prikazan postupak mjeračih radova za
vježbe visoke škole na posjedu.


Najveću važnost ima dobro za profesore šumarskih disciplina,
kao njihova stručna radionica u prirodi i kao pripravljaonica za
vježbe slušaču.


Zavod za uzgoj šuma nalazi na dobru Adamov široko polje za
svake vrsti pokusa i demonstracija. Tu se nalaze razna tla i sastojine
razne vrsti i kakvoće. Na dobru nalazimo sitne i visoke šume,
sastajemo se ovdje s pretvorbama sitnih šuma u visoke, tu su
zastupana sve vrsti drvlja. Na dobru ima sastojina proizašlih iz vještačkog
i prirodnog podmlađivanja, ovdje su bile provađane dobre
ali također i ne posve besprikorne gospodarske operacije. Prijašnja
je uprava posvetila također pažnju egzotičnom drveću. Uopće sastojine
dobra daju vrlo šaroliku sliku s obzirom na mješavinu drveća.
Na dobru je i niz šumskih rasadišta i t. d. To su sve stvari, koje daju
uzgajatelju prilike k veoma brižnom promatranju i razmišljanju o


uzgojnim problemima svake vrsti. Na dobru bit će osnovan šumarski
arboretum, da bi i s ove strane bila upotpunjena slika šumske
vegetacije.


Zavodu za uzgoj šuma bit će povjeren zadatak šumskih po


kusa u struci uzgoja šuma. pa se i tu otvara zastupniku ove struke


široko polje rada.


Zavod za obranu šuma nalazi na dobru Adamovu obzirom na
različne sastojinske odnose, kao što i susjedstvo brojnih općina,
mnoge pojave, koje se tiču obrane šuma. akoprem ddbro ne trpi na
sreću od elementarnih nezgoda i većih šteta prouzročenih insekti




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Sffl Šumarska nastava u Cehosiovačkoj republici


ma. Obranu šuma prati i ornitološka stanica, koja je bila osnovana


na dobru god. 1924. po uzoru Berlepschovom. Uopće se misli veću


pažnju posvetiti zaštiti ptica na cijelomu dobru.


U jednakom obimu razvit će s-e djelatnost zavoda za isko


rišćivanje šuma i šumske industrije.


Dobro daje priliku za ekzaktno istraživanje iskorišćivanju


glavnih produkata. Tako osobito označivanje iskorišćivanja, razne


načine sječe, izradbe, sortiranje, slaganje i otpremu drveta, iskuša


vanje raznog oruđa i strojeva, izdavanje i organizacija rada, razni


načini prodaje drva i t. d. Bit će moguće također slijediti razne na


čine iskorišćavanja sporednih produkata. Dalje je na dobru zastupan


najvažniji ogranak šumske industrije t. j . piljenje parnom pilom u


Adamovu.Pilu će trebati preudesiti kao uzorni školski objekt, na ko


jemu će moći biti ispitivani razni strojevi za obrađivanje drveta i


metode rada.


U pilani izgradit će se s vremenom komora za parenje i su


šenje drva, tvornica parketa, sanduka i t. d. U pilani upotrebit će


se sve u takovim poduzećima uobičajene pogonske snage, t. j . parna,


vodena, električna.


Zavod za uređivanje i procjenjivanje šuma s dendronietrijom


ima zgode da prati na tom dobru ove discipline u raznim smjerova


ma. Dobro je veoma prikladan objekt za provadanje i ispitivanje raz


nih metoda uređivanja. Evidencija uređenja šuma i provođenje pe


riodičkih revizija gospodarskih planova daje tomu zavodu priliku


da ostane savremen u pitanjima uređivanja šuma.


I zavod šumarskog građevinarstva naći će na školskom po


sjedu priliku za saradnju kod gradnje i uzdržavanja raznih prome


tala. Na dobru je dosta gusta mreža drumova i cesta. Nekoje ceste


trebat će rekonstruisati. a druge trebat će još graditi. U dogledno


vrijeme imala bi se izgraditi šumska željeznica u Josefskoj dolini.


Izvađanje ovih gradnja dat će zavodti šumarskog građevinarstva


zgodnu priliku za saradnju i za pripremu vježbi slušača.


Navedeni šumarski zavodi izradit će materijal svojih disciplina


u koliko se tiče školskoga dobra također i u obliku zbirki, mapa. mo


dela, uzoraka, fotografija i si. i pohranit će taj materijal u posebnim


odjeljenjima šumarskog muzeja u Kftiny. Taj muzej, koji će se


uostalom stalno nadopunjivati. dat će dakle sliku geoloških, pedo


loških, botaničkih, zooloških, gospodarskih i produkcionih odnosa


školskoga dobra Adamova. Muzej će tako dati slušačima kao što i


strancima, koji će zaista mnogo posjećivati školsko dobro, veoma


zornu informaciju o ovom posjedu.


Doticaj slušača s dobrom treba razlikovati u dva dijela i to:


1. vježbe i 2. praktički odgoj.
Ad. 1. Vježbe na šumarskom dobru bit će provedene uporedo
s predavanjima svih disciplina- koje se bilo u kojem smjeru odnose
na šumu izuzevši možda matematiku, deskriptivu. kemiju i slične
predmete, za koje se vrše vježbe u sobama ili u laboratoriju.


U prilog će ići tim vježbama- ako se dobro, prema prije izloženom,
naučno obrati, jer onda će moći profesor. poznaVajući dobro


.




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici 91


unaprijed točno pripraviti i sistematski provoditi vježbe. Vježbe


moraju s obzirom na program predavanja ostati u pravilu ograni


čena na vrijeme jednoga ili polovice dana. Svaki profesor, docenat,


asistenat i slušač dobit će od uprave dobra za orijentaciju mapu


školskoga dobra. Na osnovu orijentacije s pomoću mape. te prema


dobivenim podacima predavanja moći će slušači u slobodnom vre


menu i sami rješavati ili opažati pojave ili gospodarske mjere na


školskom posjedu.


Takove vježbe može također vršiti i katedra za pravne nauke.


Bit će naime vrlo svrsi shodno, budu li se protumačile razne gospo


darske mjere pravnog značaja na samome mjestu.


Dakako ovakove vježbe ne mogu se ipak smatrati dovoljnom


pripravom za praksu. One su samo niz ilustracija za predavanja.


Dakle, one su nesuvisle epizode, koje nemaju zbiljnost praske. Pre:


laz iz šumarskog studija u šumarsku praksu može biti omogućen


samo ad 2. obaveznim jednogodišnjim praktičnim


Obr azo van´jem na školskom dobru, a u tom za


htjevu i leži najveće značenje dodjeljivanja


dobra visokoj šumarskoj školi.


Praktične vježbe u vremenu predavanja, kako je bilo o njima
govora ad 1. bile su uvedene već i na visokogospodarskoj školi u
Beču, a vrše se danas također u nas tako, da zasad* zapravo nije
mnogo dobiveno pridjeljenjem školskoga dobra. Napokon vježbe bi
se mogle vršiti na privatnim posjedima u blizini škole, ali sistematično
i praktično obrazovanje može se ipak samo dati na vlastitom
školskom dobru.


Taj odgoj je za šumarsko zvanje neophodno potreban dopunjak
teoretskog studija, jer upravo svrha je studija da odgoji šumara za
upotrebu u praksi. Dosada bio je praktički odgoj prakticiran tako,
da se je apsolvent visoke šumarske škole namještao u svojstvu
eleva kod državnih ili privatnih šumarija. Bilo je to propisano trogodiste
za pripuštanje t. zv. ministerijalnom ispitu (za državnu
službu) ih ispitu za šumarske ekonome (za privatnu službu). Međutim
kako iz iskustva znamo, nije uvijek postignut istaknuti cilj ovak >
vom trogodišnjom praktičnom pripravom. Ova je praksa u pravilu
jednostrana, jer se obično odnosi na nekoliko struka, a i ove ne
obuhvata savršeno. Ona oskudijeva na svakoj sistematičnosti i
ovisna je vrlo često od raznih slučajnosti. U praksi izvan škole ne
može se pored najbolje volje elev tako uposliti, da bi on imao prilike
upoznati iz vlastitog posmatranja sve one brojne struke svoga
zvanja. Pače i samoj upravi, (osim u državnoj političkoj službi i u
službi gradnje bujica) je upotreba eleva jednostrana i tu nijesu ništa
koristili razni propisi, koje je naređivala na pr. austrijska državna
šumska uprava, a niti naređenja o načinu upotrebe eleva u službi


Dalje je za eleva vrlo važno, da li Je njegov pretpostavljen ima
potrebnu sposobnost i mogućnost, da bi ga uveo u praktičnu službu
Pretpostavljeni — instruktor — treba da ima, da bi njegovo vodstvo
mio na korist elevu 1. dobru volju; 2. dosta vremena i 3 mora da
posvema vlada strukom. Ako nema instruktor samo jednu od ovih


»Šumarski List« br. 2. _


3




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Šumarska nastava u Čehoslovaokoj republici


predpostavki; što je žalibože u praksi pravilom ne će biti uspjeha
pridjeljenjem eleva takovomu instruktoru. Upravo najbolji činovnici,
koji bi mogli biti elevima najbolji instruktori redovno su opterećeni
poslom tako. da im ne preostaje vremena, da bi se kako treba zauzeli
za eleva, koji im je dodijeljen. Nema li instruktor dobru volju
ili ne stoji na visini svoga zvanja, onda je sve već unaprijed izgubljeno.
I tako se događa, da elev prolazi 3 godine šumom, da nije
tako reći šumu ni vidio. On nije obuhvatio suvislosti pojava, koje se
odigravaju oko njega i kojima je često bio i on sam tek sastojak.


Dakako ima pojedinih primjera, gdje je elev ponesao iz prakse
mnogo koristi, ali to je gotovo sretan slučaj, da se je namjerio na
instruktora, koji je vodio brigu o njegovom praktičnom stručnom
obrazovanju.


Ali praktično obrazovanje je najvažniji dio odgoja šumara i
zato nesmije ovisiti o slučaju, nego mora biti provedeno sustavno po
određenom programu. A tomu treba da posluži školsko dobro Adamov,
koje je u tu svrhu u najvećoj mjeri podesno. Ako se budu slušači
visoke šumarske škole poslije 4 godišnjeg teoretskog spremanja
zadržavati još jednu godinu na školskom dobru Adamov i ako
budu tamo vršili sve radove pod vodstvom visokoškolskih profesora
s dugogodišnjom šumarskom praksom i uz stalan nadzor posebnog
inspektora te budu li oni sarađivali kod svih radova, koji se
nalaze u prirodnom opticaju jedne gospodarske godine, onda će biti
postignut vrhunac onoga, što može dati škola svojim pitomcima.
Tim će biti i dana garancija, da će se šumari, koji stupaju u praksu
s takovim školovanjem, snaći odmah od početka svoga djelovanja
u svim pitanjima šumskoga gospodarstva i šumske uprave.


Ovaj način praktičnog obrazovanja nije uostalom ništa drugo,
nego proširenje dosadanje institucije praktičkih vježbi iz geodezije
na druge, prije svega šumarske discipline. Kako danas nikomu ne
pada na um, da bi smatrao suvišnim suvisle 14 dnevne vježbe iz
geodezije, jer profesor geodezije održava sa slušačima za cijelo vrijeme
predavanja kraće vježbe kao ilustracije predavanjima, tako se
moramo obratno zgražati, da se ono, što se smatra nužnim za geodeziju,
inače važnu, ali za šumara ipak samo pomoćnu nauku, ne
smatra se nužnim za discipline šumarske produkcije, dakle glavne
šumarske nauke.


Kad uvedemo peto godište visoškolskog studija za praktičko
obrazovanje šumara i kad budemo vidjeli njegove rezultate obrazovanja,
zgražat ćemo se nad zaostalošću dosadanjeg gotovo isklju:
čivo teoretskog obrazovanja. Ako se uvaži, kako je razmjerno
kratko vrijeme od 4 semestra za one brojne i opsežne stručne discipline,
koje su slušačima većinom posve nove, onda moramo priznati,
da se slušači, koji su upravo u to vrijeme opterećeni ispitima, uopće
ne mogu uživjeti u te nove predmete. Jedva što je slušač prošao
materijal jednoga predmeta, već na njega navaljuje drugi tako, da
ne nađe dovoljno mira i nužnu orijentaciju, da bi predavani predmet
probavio, dopunio i učvrstio literaturom. Šteta je, da takovi slušači
sa slabo fiksiranim stručno teorijskim znanjem odilaze u praksu,




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Šumarska nastava u Cehoslovačkoi republici


gdje se u kratko vrijeme dobar dio tog znanja izgubi iz pameti,
umjesto da se to znanje učvrsti, sredi i produbi sistematski priređenim
djelovanjem šumarske prakse na školskom dobru.


Praktičko obrazovanje slušača visoke šumarske škole u petoj
godini njihovog naukovanja treba si predočiti tako, da slušači stanuju
cijelu godinu na školskom dobru i da se tamo uposle kod svih
gospodarskih radova i poduzeća dobra, kod obrane šume, kod izrađivanja
osnova, proračuna i t. d. Slušači bi sarađivali, kako je već
bilo rečeno, u radovima profesora i docenata u koliko su ti radovi
u vezi s dobrom. Slušači bili bi dužni rezultate radova i posmatranja,
stečena iskustva i si. sustavno izraditi u posebnim elaboratima.
K tomu svemu može upravo idealno služiti, kako je već prije rečeno,
školsko dobro Adamov i dvorac u Krtiny.


Slušači bi imali u dvorcu zajedničku opskrbu. Tamo bi bile
radne prostorije kao za slušače tako i za profesore. Šumarski muzej
predočivao bi danomice slušačima sliku dobra u svim smjerovima
i dao bi im pobudu za promatranje i za razmišljanje za vrijeme šetnja
školskim dobrom. Kftinsko zatišje sa morem šume, koje se rasprostire
naokolo, bilo bi pak slušačima najljepše središte za intenzivni
stručni rad, a po svagdanjoj raboti i mjestom nesmetanog otpočinka.


Slušači bi vršili sve gospodarske radove po promišljenom i
unapred tačno određenom programu, sezonske radove onako, kako
se redaju u vrijeme gospodarske godine.


Tako početkom zimskoga semestra, u listopadu, obavljaju se
proređivanja, dovršuje se označivanje sječe podmlađivanja, sa
kuplja se šumsko sjeme i t. d. U novembru se obavlja sječa, iz
raduje i izvlači drvo i t. d.


Zimi se nastavlja s proizvodnjom drveta. i trusi sjeme.


Proljeće je doba zašumljavanja.


U ljeti se označuju sječe podmlađivanja, izrađuju se izvale i
vjetrolomi i šušci, popravljaju ceste i međe, grade nove ceste i t. d.
Cijele se godine promatraju i uništavaju škodljivi kukci, nadzire
lov, motre i njeguju ptice i t. d.


Na dobru će se provadati trajni i godišnji radovi uređivanja ne
samo po jednom, nego i po drugim novim načinima, a i k ovim radovima
pritegnuti će se slušače.


Slušači bit će zaposleni odgovarajuće vrijeme i na školskoj
pilani u Adamovu, da upoznaju ovu najvažniju granu šumarske industrije.


Slušači vršit će i službu obrane i konačno će im se dati prilika,
da sarađuju kod radova u pisarnama, kod vađenja knjiga i uopće
kod administracije školskoga dobra. Što se vremena tiče to će zaposlenje
slušaču po pojedinim disciplinama biti razdijeljeno tako,
kako to zahtijeva postupak rada po- godišnjoj dobi.


Slušači bit će također dužni vršiti sve ove radove kao radnici
. akordanti uz običajne nadnice iz odgovarajućih proračunskih pologa
školskoga dobra. Ova zarada znatnoi će umanjiti novčane žrtve
slušača za petu naukovnu godinu. Taj način zaposlenja imat će za
slušače u smislu naučnog obrazovanja veliko značenje, jer se tim




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 38     <-- 38 -->        PDF

94 Šumarska nastava u Ćehoslovačkoi republici


budući šumar rješava nedostataka, koji tište šumare s dosadanjom


naobrazbom. Šumari ne će biti onda gotovo danomice prisiljeni pro


suđivati, ocjenivati, akordirati i si. poslove, koje nijesu sami nikad


radili i za koje ne mogu imati pravog razumijevanja. Kako će bu:


dući šumar, koji je sam izvodio lopatom i motikom u ruci kulture,


koji je obarao stabla, izrađivao i razvrstavao drva, koji je budakom


radio kod gradnje cesta, koji je posluživao pilu jarmaču i t. d. posve


drukčije prosuđivati i ocjenjivati takove dnevne poslove šumskog


gospodarstva, nego onaj. koji je samo slušao predavanja o vršenju


tih radova, a provađanje njihovo možda promatrao na časak kod


ekskurzija.


Završetak praktičkog odgoja tvorit će ekskurzija (14—21 dan)


na koncu desetog semestra. Ekskurzija bit će tako upriličena, da Li


slušači mogli vidjeti prije svega šumske oblasti i gospodarske ure


đaje, koji se razlikuju od onih školskoga dobra ili kojih tamo uopće


nema (Karpatske šume).


Na taj način bi se slušač tako svestrano upoznao sa šumskom


praksom, da mu ne bi bilo ništa nepoznato iz tekućeg šumskog go


spodarstva kod ulaza u istinsku praksu.


Ako bude škola dala takov kraktičan odgoj svojim pitomcima,
onda će moći skratiti dosadanja 3 godišnja praksa za polaganje t. zv.
ministerijalnog praktičnog ispita na 2 godine. Na taj se način ne će
produživati vrijeme za polučenje definitivnoga mjesta u državnoj
službi ili mjesta samostalnoga šumskoga gospodara uvađanjem petog
praktičnog godišta na visokim šumarskim školama.


Dakle, to je zadatak, koji će vršiti visoka šumarska škola pomoću
dobra Adamova prvo : kao naučna škola.


Ali u tom ne smije ova škola vidjeti ispunjen svoj zadatak, jer
nije još potpun šumar onaj, koji posjeduje znanje osnova šumarsko*
inženjerstva, nego onaj, koji je uz to i potpun čovjek. Time dolazimo
drugom značenju visoke šumarske škole kao škole za uzgoj
duha, i treće kao mjesta za uzgajanje zdravlja i tjelesn
e snage . Poznato je, da su amerikanski inženjeri mišljenjada
treba svojstva, prema kojima valja cjeniti ličnost tehničara i kojemu
osiguravaju uspjeh u životu, poredati ovako:


1. karakter, integritet, osjećaj odgovornosti; 2. ispravan sud;
3. energija; 4. razumijevanje za osebine radnika; 5. znanje osnova
inženjerstva i 6. poznavanje gospodarskih pitanja i odnosa u prometu
poduzeća.
Prema tomu pripisuju amerikanski inženjeri takovu važnost
čvrstoći karaktera, integritetu, osjećaju odgovornosti i daljim ovim
svojstvima, koja uvjetuju uspjeh u životu, da stavljaju u redu tih
svojstava stručno obrazovanje, dakle naučnu školu, tek na peto
mjesto. U tom imaju amerikanski inženjeri pravo, kad stavljaju karakter,
integritet i osjećaj odgovornosti nad intelekt razuma, ier
uzgoj prvih vodi čišćenju drugih, a ne obrnuto. Karakteran čovjek,
koji pazi na svoje dužnosti, svladava teškoće, koje osjeća zbog nedovoljnog
znanja, i postaje dobrim članom ljudskoga društva Bez




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici


karakteran čovjek neznatan je. pa bio i te kako lukav, te može na


koncu biti škodljiv svojim razvijenim razumom.


Primjere takovih pojava u obim smjerovima nalazimo i u sadašnjici
našega naroda. Stoga moramo nastojati, da pojave prve
vrsti učinimo općenitima i da zaprečimo razvijanje drugih.


Toj svrsi treba također da služi škola, koja nema biti. kao što
je pretežno zasad, samo naučna škola, nego treba da je i škola za
uzgoj duha, dakle moralni i građanski odgoj.


Veze profesora sa slušačima na dobru Adamovu dat će prije
svega mnogo prilika za međusobno duševno zbližavanje i profeso-,
rima bit će omogućeno više utjecati na odgoj karaktera slušača,
nego li je to moguće s katedre.


Način uposlenja na dobru pomoći će u jednakoj česti stručnom
praktičnom obrazovanju kao što i moralnom i građanskom odgoju.
Slušači, vršeći tvrdi tjelesni rad u zajednici, shvatit će značenje uzajamnog
podupiranja građana i naučit će tako cijeniti radnika u
njegovom poslu. Tjelesni rad, na kojega često školovani ljudi gledaju^
kao nešto što je nedostojno inteligenta, doći će do uvaženja. Šlu-,!
šaci će shvatiti, da je tjelesni rad za svaki napredak u šumskom -ga-.;
spodarstvu isto tako važna komponenta pokretne sile kao i duševni1´
rad.


Sve su to sredstva, koja bude u slušaču spoznaju njegova ooložaja
kao šumara u kompleksu svih tih pojava, kojih je i on sam jedan
sastavni dio, koja će u njemu probuditi i učvrstiti osjećaj odgovornosti,
koja će očistiti ne samo njegovo moralno mišljenje i vladanjenego
i njegovo samopouzdanje i čvrstu volju, te koja će zato pridonesti
satzrevanju iskristaliziranog individualiteta i čvrstoga karaktera.
Upozna li mladi šumar u ovoj dobi moralnog i građanskog
odgoja značenje svoga življenja, onda će on na sebi sam izgrađivati,
kad stupi u praktični život. Što se tiče trećega zahtjeva, njegovanja
zdravlja i tjelesne snage budućega šumara, kao neophodno nužne
predpostavke za redovito vršenje njegovih dužnosti, u punoj je
mjeri osigurano načinom zaposlenja, kako se zahtjeva za praktički
odgoj.


Slušači, kojima 15—16 godišnje sjedenje u školskoj klupi nije
učvrstilo tjelesnu otpornost, imat će u posljednjoj godini školskoga
odgoja priliku, da tjelesnim radom u svježemu zraku svoje zdravlje
učvrste, svoje mišice ojačaju i svoje nerve umire. Toj će svrsi slutiti
i šport (osobito ski), koji će se umjereno gajiti.


Za stalno lokalno vođenje slušača po programu ustanovljenom
nadstojnicima zavoda za uzgoj šuma. obranu šuma. iskorišćivanje
iuraa i šumsku industriju, uređivanje i procjenjivanje šuma, te šum;
ko građevinarstvo, na koje će se struke pretežno protezati djelatlost
slušača na dobru uz stalan nadzor i čestu saradnju ovih proesora.
trebat će ustanovit posebnog instruktora. Instruktor treba
la je staloženiji muž sa duljom šumarskom praksom, besprikoran s


niverzalnim šumarskim znanjem i građanskim vrlinama, koji bi


... s taktom, ali sa svom odlučnošću provesti svoju volju u stva




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Šumarska nastava u Čehoslovačkoj r&publici


rima praktičkog i građanskog odgoja slušača i koji bi si uz to znao
sačuvati neograničeno povjerenje slušača.


Osnovni je uslov, da se ostvari ovaj program adaptacija dvorca
u Kftiny za boravište slušača, profesora i docenata, te za smještanje
zbirki, dalje adaptacija parne pilane u Adamovu za školske svrhe.


Obzirom na veliku važnost šuma i šumskoga gospodarstva po
opće narodno gospodarstvo države došla je osnutkom visokih
škola šumarska nastava do doličnog uvaženja u Čehoslovačkoj. Ali
ako bude pored toga još ostvaren nastavni program, kako ga iznosi
prof. Opletal, tada će biti ova visoka šumarska nastava od koristi ne
samo Čehoslovačkoj. nego i drugim državama, kojima će ona moči
da posluži kao uzor.


„L´ENSEIGNEMENT FORESTIER SUPÉRIEUR DANS LA RÉPUBLIQUE TCHÉCOSLOVAQUE"
L´auteur, qui est professur de la faculté de sciences forestieres
a Zagreb et ancien éleve des Tcheques, donne une description détaillée de l´enseignement
forestier en Tchécoslovaquie La proposition d´introduire une cinquieme
année a leurs écoles supérieures (provenant des çtrcles forestiers tcheques) est
de la plus grande importance.


..