DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 14     <-- 14 -->        PDF

70 Iz istanje našeg šumarstva


suviše je velik, (osam štampanih stranica) a da bi ga mogli ovdje
donijeti u cijelosti i ako bi to bilo istorijski vrijedno1. Kos u istinu govori
toplo i uvjerljivo te u svom govoru iznosi iste one misli, što ih
je izložio u svojoj knjizi i u članku, što smo ga spomenuli. On je:


1. zabrinut za budućnost trajnog održanja šuma.
2. Konstatuje, da se šumarstvo Hrvatske i Slavonije nalazi na
»neznatnom stupnju saveršenstva« i gleda »sa žalostju kako se
znanstveni pravac obertnosti u ravnodušnom pospanom stanju na
hodi.«
Zabrinjava ga porast potreba, cijena, opadanje produkcije (prekomjerno
krčenje, sječe, nepošumljavanje), sušenje hrastika
(»kako se gorostasne, bezkonačne hrastove šule po osušenju verhovah
k propasti približuju«), nepopularnost i nepoznavanje šumarstva,
nestašica literature i škole, dolaženje stranaca šumara*
slabo stručno obrazovanje, nepotpunost zakonodavstva, neprilike sa
servitutima, oštećivanje šuma (»šumske opačine«) i t. d.


U toku svoga govora poziva se Kos i na misli i predloge nekog
Ljudevita KačkoVlLća, tajnika ugarskoga gospodarskoga društva,
kojima potkrepljuje svoje izvode, o čemu smo već govorili.


No vrijedno je u cijelosti zabilježiti topli apel, što ga Kos —
završujući svoj govor — upravlja prisutnima:


»Zato takodjer i mi štovana gospodo drugovi! ovaj, kao i
drugih gospodarskih družtvah naslšdovanja vrëdne primere bez
štentanja (oklijevanja) sledimo, na tešku ´ stazu znanstvenoga naprëdka
serčano stupimo, bratinski si ruke pružimo, da složnim sudovanjem
pospano nedëlovanje našega šumskoga gospodarstva na
novi život probudimo: — mi si naša na vlastito izkustvo osnovana
mnenja i misli iskreno priobćivajmo, u dvojbenih slučajih se medjusobno
posavetujmo i u obće svimi silami nastojmoi, kako bi se u ono
ožudjeno stanje stavili, da bi statistička razmerja šuman Horvatske
i Slavonie, osobito pako falinge (grješke) šumskoga gospodarstva


vërodostojno na vidilo iznet* mogli, i onda najshodnija sredstva
opredëlili, po kojih bi se ostarčlomu ovomu zlu čim berže doskočiti
moglo.«


»Ovoj pako obće spoznatoj želji samo ćemo onda odgovoriti
moći, ako se svi bez razlike časti — službe, — ili1 techničkog znanja
u jedno družtvo složimo, koje bi isključivo samo unaprčdjenje šumskoga
gospodarstva u Horvatskoj i Slavonii za sverhu imalo,« — i
koje bi se — posle ustanovljenih pravilah — kao podružnica horv.
slav. gospodarskomu družtvu bliže priklopilo. Ovo družtvo sklopiti
i u život uvesti jedina je sverha našega današnjega sastanka.«


Daljnji tok sjednice posvećen je pitanju pravila. Razabire
se, da izradjivanje prvog nacrta pravila bilo povjereno Sporeru.
Vjerojatno je da je za to imao biti upotrebljen prvi nacrt Kosov,
o kojemu smo već izvjestili. Učesnik skupštine Schaper, koji
pod konac sjednice izabran prvim tajnikom, moli Sporera »da bi
blagonaklono obećana pravila šumarskoga ods^ka skupštini priopćio,
za da se od skupštine ispitati, i višjemu odobrenju podnëti
mogu.« Sporer odgovara, » da bi on rado osnovu, pravilah šumar