DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 46 <-- 46 --> PDF |
44 Nastava i nauka kredita. Za najpotrebitije manipulacijone radove namještena je jedna pomoćna sila i zatraženo je na osnovu pravilnika, da se institutu dodijele potrebne pomoćne šumarsko-stručne sile. Čim bude realizovan zaostali kredit i čim budu dodijeljene potrebne pomoćne snage, moći će institut da počne da radi. Institut će izdavati i svoj ljetopi s te u njemu publikovati i rezultate istraživačkih radova. Predviđao će kao prva publikacija izaći studija dra Vladimira Škorića o našim medijikaricama, koja je već dovršena. Među prva i najvažnija pitanja, kojima treba da se pozabavi institut, spada i s t r a ž i v a n j e o sušenju naših hrastika. Kako se vidi na drugome mjestu ovoga broja, ovo je pitanje stafo ne možda decenije, već stoljeće. Svi pokušaji, koji SH učinjeni prije akcije našega udruženja, bili su tek fragmentarni. Oni su naročilo ostali bez uspjeha za to, što rad nije bio valjano organizovan, šio nije imao za osnovku strogo naučni metod, što nije bio centralizovan te što nije bilo na raspoloženju dovoljno radnih i spe. cijalnih snaga te dovoljno materijalnih sredstava. Činjenica, da se naše udruženje tako živo zainleresovalo za ovo važno pitanje, vrijedna je velike hvale. To nam priznaju 1 u iuostranstvu, gdje pišu o našoj akciji. No kod rješavanja ovoga pitanja treba dobro paziti, da se sva dobra volja i sva utrošena snaga ne izjalovi uslijed loše organizacije rada. Mi smo imali prilike da naglasimo, kako je potrebno sav rad oko istraživanja uzroka sušenju hrastova c e n t r a 1 i z o v a t i, to će reći, on treba da se "rukovodi sa jednoga mjesta. Najbolje, da se ovo rukovođenje preda u ruke institutu, a uz živu saradnju cjelokupne šumarske javnosti, a napose našeg udruženja. Treba uvažiti, da se ovdje rad: o istraživanjima na velikoj teritoriji. Napose se radi o sistematskim istraživanjima i izvidima u samom terenu. Institut sam, sve da i dobije zatražene pomoćne snage, neće moći raditi s uspjehom bez izdašne pomoći nadležnih organa šumarskih vlasti. Za to bi institut morao: 1. Zamoliti od Ministarstva Šuma i Rudnika, da ono naredi organima državne šumske uprave, imovnih općina i političke šumske uprave, da oni ispomognu rad istraživača u ovome pitanju. 2. Institut treba da stupi u vezu s a : J u g o s 1 o v e n s k i m šumarskim udruženjem, kako bi se i s te strane ishodila i pomoć njegovih članova a napose onih, koji su u nedržavnoj službi. 3. Treba zatražiti saradnju svih onih nastavnika naših šumarskih fakulteta, koji predaju one discipline, koje su u vezi sa ovim pitanjima (entomologija, fitopatologija, fizijologija, uzgajanje šuma, čuvanje šuma, pedologija, odvodnja). Unutar samoga instituta bilo bi potrebno ova istraživanj a ce n- t r a 1 i z o v a t i u odjeljenju za î i t o p a t o 1 o g i j u. Ovo naročito za to, što to odjeljenje vodi nastavnik, koji ima naročitu spremu. Nastavnik (dr. Škorić) je šumar sa potpunim šumarskim osposobljenjem. On je pored toga specijalista botaničar i fitopatolog, a bavio se mnogo i entomologijom. 0 čitavom organizatornom radu treba izraditi; detaljn u osnovu . Prirodno je, da naučni metod mora ostati prepušten slobodnoj odluci nastavnika odnosno istraživača. U tom predlogu valja naročito izložiti, da li je za laj istraživački rad potrebno osnivanje istraživačkih stanica po amerikanskom uzoru. |