DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Suznik kukavičji i gubar te njihovi parasiti u obzir, da ovi štetočinje imadu medu pticama i korisnim kukcima veliki broj svojih neprijatelja, pa je pored vremenskih neprilika i to jedan važan razlog sprečavanju i nestajanju tih štetnika. Svakako su te pojave za naše voćarstvo i šumsko gospodarstvo vrlo nezgodne, pa stoga moramo tom pojavu prikloniti mnogo pažnje, a ne to prepustiti samu učinku prirodnih faktora. Znademo, da se ta zaraza javlja u svim predjelima Posavine i Phdravine. Uz voćnjake stradaju najviše hrastove šume u posavskoj ravnici. G. Manojlović kaže, da u toj ravnici imade oko 250.000 jutara šume. K tome treba priračunati još površinu voćnjaka, jer se ova oštećivanja javljaju i u šumama i u voćnjacima. Kcd voćaka ne dovode ove oštećivanja obično do propasti, ali je za hrast dokazano, da ga poslije gusjenica redovito napadne medljika . Dakako da i za voćke često napadanje i brstenje po raznim gusjenicama ima loše posljedice. Izabiranja u prehrani kcd spomenutih gusjenica nisam primijetio, jer sva tri štetnika napadaju jednako šljivu, jabuku i krušku kao i hrast. Kod brstenja drveća poduzimaju gusjenice često putovanja u ogromnim masama te ostavljaju obršteni voćnjak, da navale na «bližnju šumu. Gusjenica treba za svoju prehranu i razvoj 4—6 tjedana, a to je posve dovoljno, da ogoli voćnjak ili šumu. Voćka se obično za kratko vrijeme opet zazeleni, ali ne daje iste godine ploda, dok hrast kako smo prije kazali, bude napadnut poslije ponovnog prolistavanja cd medljike. Suzbijanje tih štetočinja nije baš lahko. Mogu se upotrijebiti mehanička sredstva: sabiranje gusjenica, paljenje gušnjaka i gusjenica, upotreba ljepljivih prstenova. Ovo posljednje sredstvo bilo bi možda dobro upotrijebiti i u šumama, te omazati ovakovim prstenovima drveće na rubovima šume. No ovo traži vremena, ljudi i novaca. Ovaj je postupak lakše provediv u voćnjacima, nego u šumama, koje su redovito veće od voćnjaka. No mi bi u ovoj stvari mnogo gore stajali, da nam tu ne pomaže sama priroda. Zato bi trebalo u šumama provesti što bolju zaštitu korisnih ptica. Djelovanje korisnih kukaca prepuštamo za sada još samoj prirodi, ali nije isključeno, da će njihova korist dobiti za koje vrijeme i svoju praktičnu vrijednost u bijološkom uzbijanju štetnih kukaca. Kao kemijsko sredstvo za suzbijanje gubarevih gusjenica preporučuje J. Szabo klorbarij, pa je stoga vrlo opravdano iznesao prof. dr. Langhofier4 potrebu, da se i kod nas pokuša tim sredstvom suzbijati gubareve gusjenice. Ja pak držim, da bi to sredstvo još bolje djelovalo protiv suznikovih gusjenica, jer ove imadu mekaniji hitin, nego gubareve gusjenice, koje su još pored toga prilično dlakave. Po podacima što sam ih pribrao vlastitim zapažanjima, nastojat ću da izložim razliku jakosti napadaja između suznika i gubara s obzirom na množinu odnosno prccenat njihovih parasita. Od 4780 kukuljica suznika dobio sam 3789 leptira, od kojih je bilo otprilike 70 % ženki, Šum. Listi. Zagreb 1924., sv. 3., p. 137. |