DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Suznik kukavičji i gubar te njihovi parasiti Po jakosti zaraze dolazi prvi u obzir suznik, jer je počinio najveće štete. Gubar i zlatokraj pojavili su se također u velikoj mjeri, al\ su oštećivanja bila znatno manja od onih suznika. Šteta počinjena od tih gusjenica vrlo je velika, jer nije stradao samo jedan kotar, nego je oštećivanje zauzelo mnogo veći prostor. U kostajničkoj okolici postradala je jednako jedna i druga obala Une te općine obiju kotareva. Isti je slučaj, čini se, i u čitavom području od Kostajnice do Broda uz Unu i Savu sa obe strane. Prošle godine bila je ta zaraza zauzela mnogo manji kompleks nego ove godine. Videći koliki zamašaj imade to napadanje štetnika za gospodarstvo, zainteresovao sam se za tu stvar i nastojao da proučim, koliki se procenat tih štetnih gusjenica razvija u leptire, a koliko ih stradava bilo s kojeg razloga. Napose me tu zanimao broj parasita kod gusjenica. U tu sam svrhu sabrao oko 500 gusjenica i nešto preko 4.000 suznikovih čahura. Gusjenice su se brzo zakukuljile i ja sam počeo da promatram parasite kod tog leptira. Pregledavajući svaki dan te kukuljice nailazio sam na ličinke muha gusjeničarki (Tachin i d a e). Ove ličinke su se zapredale neke odmah, a neke tek za par dana. Nakon 2—4 tjedna, baš u doba kad su se počeli javljati sami leptiri, nailazio sam na razvite ose najeznice (Ichneumon i d a e), koje su se izvlačile iz suznikovih kukuljica. U isto doba izlaze iz svojih kukuljica i muhe. No razlika je tu ta, da se najeznice izvaljuju kao gotovi kukci iz leptirovih kukuljica, te prema tome dozive čitavu svoju preobrazbu u samoj gusjenici odnosno kukuljici leptirovoj, dok su muhe ispale iz kukuljice kao ličinke i onda se zakukuljivale. Od gubara odgojio sam neko 500 gusjenica, a ove su mi se sve zakukuljile. Za gubara je poznato oko 470 vrsta raznih parasita, pa mi je ovaj broj gusjenica poslužio samo za poredbu sa parasitima suznikovim. Pošto su po riječima g. Manojlovića2 već od godine 1902. učestale zaraze od spomenutih štetočinja u hrastovim šumama i u istim predjelima, lako je zaključiti, da je stupanj oboljelih i inficiranih gusjenica svakako od velike važnosti za razvoj same zaraze. Baš ovi predjeli Kostajnica-Sisak-Petrinja češće imadu posla sa velikim oštećivanjima šuma i voćnjaka. Tako prof. dr. Langhoffer´ spominje za ova mjesta velika oštećivanja od tih gusjenica u godinama 1898., 1899. 1901., 1902., 1904. i 1907. Po mome mišljenju ne će biti u okolici Kostajnice naredne godine zaraze od suznika i gubara, jer sam ove jeseni našao vrlo rijetko jaja od jednoga ili drugoga štetnika, dok sam ih prošle godine nailazio vrlo mnogo. Nije isključeno, da su se oni dalje povukli. Međutim kod nas su zaraze autohtone naravi pa se pojave nenadano u obliku jake zaraze, ali ih za kratko vrijeme opet nestaje, da onda tek za par godina ponovno izbiju. Ovdje moramo naime uzeti 2 T. c. p. 502. 8 Štetni kukci u gospodarstvu Hrvatske, Gospodarska smotra, II. god., :Zagreb 1912., p. 10—14. |