DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 29 <-- 29 --> PDF |
0 ilcbivanju jelovog sjemena i pomladjivanju jela Kod umjetnoga načina odgoja jelovine stalno uspijeva samo j es e n s k a sjetva, dok proljetna obično iznevjeri. Sadržaj terpentinskoga ulja brani jelovo sjeme protiv žderanja od miševa, pa se ovoga ne treba plašiti kod jesenskog sijanja. Ako treba neku sječinu pošumiti bilo sjetvom ili sadnjom, valja to učiniti prije dovršene sječe, dok ima zastornog drveća. Kada se sastojina tako osigura i pomladi, može se provesti dovršna sječa i ukloniti zastorno drveće. Najednostavniji je način sijanja u krpe ispod, panjeva i izmedju samih žila, gdje su mlade biljčice dobro zaklonjene te tako lakše odolijevaju opasnostima već u najranijoj dobi svoga razvijanja. Kod načina sadnje, polazni je i glavni uslov: osnivanje rasadnika, pri čemu je izbor njegovoga mjesta vrlo odlučan i vezan o izvjesna pravila. Uvjet je, da ne smije biti na suhom i lošem tlu, kao ni goleti, sunčanoj žezi izložen, već je šumski vrt najbolje napraviti u kojoj prorijedjenoj sastojini. gdje je trajna i umjerena sjena sa obližnjih krošanja a tlo snažno i duboko (najprikladnije malo ilovasto). Za manje vrtove su najprikladnije progaline, do kojih dopire hlad od pograničnih stabala. Nedovoljnu sjenu valja u ljetno doba naknaditi pokrivanjem gredica Cetinom, jer je pogibelj, da se biljke posuše od često velike vrućine. Jednako sijanju jelovine po terenu postupa se i u rasadnjaku. Ono se vrši isključivo u jesenskoj sezoni i to najpraktičnije rukom LI retku obradjenih gredica od 1.00 m širine, a u razmaku od 20 cm. Posijano sjeme pokrije se lagano humusom, a nije dobro preko zime upotrebljavati četinjasto granje kao pokrov. Jelovo sjeme ima razmjerno malenu klicavost, pa ga je nužno sijati gusto. U slučaju, da biljčice poniknu prugasto, najlakše ih je nožicama isjeći i prorijediti, da se omogući slobodniji, jači. i ljepši razvoj. Prema tome, ako su gredice široke 1.00 m, dovoljno je u retku od 120 do 150 komada biljaka te ih nije u našim odnošajima potrebno ni presađivati, pošto za 2 do 3 godine pravilno porastu i ojačaju, a onda se prenose na samu kulturnu plohu, određenu za pošumljivanje. Ni sjetva ni sadnja ne uspijeva u goloj sječi ili inoj posvema nezaštićenoj plosi, pa se prema tome na tim mjestima i ne eksperimentira sa jelovinom. Za pošumljivanje jela ima jedno vrlo privlačno svojstvo i time veliko preimućstvo nad omorom, jer je protiv vanjskih opasnosti mnogo otpornija i to baš kod korova te se kroz kupinu lakše probije i održi od omore ili bora, koje se vrste kod svih takvih napasti brzo uguše i podlegnu im, ako se u vrijeme i češće ne preduzima čišćenje i njegovanje. Ovoj povoljnosti treba posvećivati pažnju i bez propuštaja uzimati je u kalkil, pa gdjegod je dilema u izboru vrste, ako su samo i ostali uvjeti tu valja se bez promišljanja prikloniti jelici, te je odabrati, držeći u vidu na prvom mjestu prirodno pomlađivanje. Na umu su nam ovdje specijalno stare bosanske sječine, suviše progaljene i visokim korovom obrasle (kupinom, jasikom, bazgom |