DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 16     <-- 16 -->        PDF

1! Iz istorije našeg šumarstva


mu je i do toga stalo, da i šumara »prene iz nerada, kako bi ovaj iskoristio
svaku priliku, da se šumarstvo unapredi«.


Njegova je knjižica još i zato mnogo vrijedna jer nam ona u
potpunoj dostojncsti vjere otkriva stanje šumarstva oko polovine
devetnaestoga stoljeća u Hrvatskoj. Autor
je na osnovu vlastitog kritičkog posmatranja iznio i neke razloge, iz
kojih šumarstvo ne napreduje, kao i predloge. kako da se tome lošem
stanju odmogne. Za nas je i zanimljivo i važno, da čitajući danas te
razloge vidimo, kako medju njima ima mnogo takovih, koji su se poslije
Kosa još nebrojeno puta ponavljali, a neki još ni danas nisu skinuti
sa dnevnoga reda.


Medju razloge, koji koče napredak šumarstva, ubraja Kos ove:


1. Ni vlasnici šuma ni ostali sugradjani nisu na čistu sa važnošću
šumarstva niti ga cijene kako treba. To je isto ono pitanje, što ga mi
još danas raspravljamo pod imenom, popularizacije šumarstva.
2. Čuvari šuma od njaveće su česti analfabeti, a za ono malo
pismenih nema priručne knjige. Pitanje nepismenih čuvara šuma još
ni danas nije skinuto sa dnevnoga reda. Naprotiv ono je kod malih
naših općina vrlo česta pojava. Potrebu udžbenika za čuvare šuma
trebao je da namiri šporerov »Katekizam« Ettingerov »Katekizam´
i Čordašićev »Poučnik«. Ta je potreba još do nedavna smatrana nenamirenom.
Odatle i u naše vrijeme potiče pojava novog udžbenika (Prof.
dr. Nenadić: >Osnovi šumarstva«).
3. Ne postoji ni škola za čuvare šuma, a ni zavod za šumare.
4. Privatnici namještaju u svojoj službi strance i doseljenike,
koji ne znadu ni jezika, a ne poznaju običaje i život narodni. Oni uslijed
toga dolaze u sukob sa narodom i stvaraju si tako medju narodom nebrojene
neprijatelje, što im otežava službu.
5. Privatnici plaćaju šumarske činovnike tako loše. da se domaći
sinovi ne mogu odlučivati na to, da ulaze u šumarsku službu —
a samo bi se na taj način moglo biti bez stranaca.
6. Šumarska policija ne vrši se potrebnom strogošću. Cesto veliki
prestupi ostaju nekažnjeni, što otežava šumarsku službu.
7. U šumskom gospodarstvu vrši se probirna sječa bez ikakova
sistema. Siječe se samo ono, što je vrijednije i što se lakše iznosi iz
šume. Tim se stvaraju sastcjine rijetkoga sklopa, koje pokazuju očite
tragove truleži i sušenja vrhova te se primiču svojoj propasti. Čitave
hrastove šume ne prirašćuju - već se suše i idu u susret svojoj smrti.
Očito je da je Kos poznavao sušenje hrastova u Posavini, jer je na
njenom području služio. (Sjedište mu je u Capragu kraj Siska.)
8. Naročito se oštećuju šume, koje su bliže i pristupnije. One u
planini — ma da su zdrave — ostaju radi teškoće izvoza neiskorišćene.
9. Vrlo su rijetke suvisle površine mladih sastojina i sječina
obraslih mlađikom. Neograničeni servituti — a napose paša — oteža