DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 16 <-- 16 --> PDF |
1! Iz istorije našeg šumarstva mu je i do toga stalo, da i šumara »prene iz nerada, kako bi ovaj iskoristio svaku priliku, da se šumarstvo unapredi«. Njegova je knjižica još i zato mnogo vrijedna jer nam ona u potpunoj dostojncsti vjere otkriva stanje šumarstva oko polovine devetnaestoga stoljeća u Hrvatskoj. Autor je na osnovu vlastitog kritičkog posmatranja iznio i neke razloge, iz kojih šumarstvo ne napreduje, kao i predloge. kako da se tome lošem stanju odmogne. Za nas je i zanimljivo i važno, da čitajući danas te razloge vidimo, kako medju njima ima mnogo takovih, koji su se poslije Kosa još nebrojeno puta ponavljali, a neki još ni danas nisu skinuti sa dnevnoga reda. Medju razloge, koji koče napredak šumarstva, ubraja Kos ove: 1. Ni vlasnici šuma ni ostali sugradjani nisu na čistu sa važnošću šumarstva niti ga cijene kako treba. To je isto ono pitanje, što ga mi još danas raspravljamo pod imenom, popularizacije šumarstva. 2. Čuvari šuma od njaveće su česti analfabeti, a za ono malo pismenih nema priručne knjige. Pitanje nepismenih čuvara šuma još ni danas nije skinuto sa dnevnoga reda. Naprotiv ono je kod malih naših općina vrlo česta pojava. Potrebu udžbenika za čuvare šuma trebao je da namiri šporerov »Katekizam« Ettingerov »Katekizam´ i Čordašićev »Poučnik«. Ta je potreba još do nedavna smatrana nenamirenom. Odatle i u naše vrijeme potiče pojava novog udžbenika (Prof. dr. Nenadić: >Osnovi šumarstva«). 3. Ne postoji ni škola za čuvare šuma, a ni zavod za šumare. 4. Privatnici namještaju u svojoj službi strance i doseljenike, koji ne znadu ni jezika, a ne poznaju običaje i život narodni. Oni uslijed toga dolaze u sukob sa narodom i stvaraju si tako medju narodom nebrojene neprijatelje, što im otežava službu. 5. Privatnici plaćaju šumarske činovnike tako loše. da se domaći sinovi ne mogu odlučivati na to, da ulaze u šumarsku službu — a samo bi se na taj način moglo biti bez stranaca. 6. Šumarska policija ne vrši se potrebnom strogošću. Cesto veliki prestupi ostaju nekažnjeni, što otežava šumarsku službu. 7. U šumskom gospodarstvu vrši se probirna sječa bez ikakova sistema. Siječe se samo ono, što je vrijednije i što se lakše iznosi iz šume. Tim se stvaraju sastcjine rijetkoga sklopa, koje pokazuju očite tragove truleži i sušenja vrhova te se primiču svojoj propasti. Čitave hrastove šume ne prirašćuju - već se suše i idu u susret svojoj smrti. Očito je da je Kos poznavao sušenje hrastova u Posavini, jer je na njenom području služio. (Sjedište mu je u Capragu kraj Siska.) 8. Naročito se oštećuju šume, koje su bliže i pristupnije. One u planini — ma da su zdrave — ostaju radi teškoće izvoza neiskorišćene. 9. Vrlo su rijetke suvisle površine mladih sastojina i sječina obraslih mlađikom. Neograničeni servituti — a napose paša — oteža |